To potvrđuje i rast doznaka iz inostranstva, iako je posljednja kriza dobrano uzdrmala i standard ljudi u razvijenim evropskim i svjetskim zemljama.
Prema podacima Centralne banke BiH, za dva kvartala ove godine u BiH je stiglo 1,97 milijardi KM personalnih transfera.
U istom periodu lani, doznake iz inostranstva su iznosile 1,76 milijardi, a godinu ranije 1,65 milijardi KM. Dakle, samo u poređenju sa prvih šest mjeseci 2022, u ovoj godini u BiH se slilo 320 miliona KM ili skoro 20 odsto više para iz inostranstva.
Ovaj izvor prihoda značajan je za mnoge građane Srpske i BiH, koji bez pomoći sa strane teško da bi mogli da sustignu i one osnovne životne troškove.
– Moj brat sa porodicom živi u Njemačkoj. Pomažu nam kad god zatreba, a da i ne tražimo. Kad djeca kreću u školu ili kad treba nabaviti ogrev, šalju nam koliko god treba. Pomažu nam i mimo toga, jer znaju da malo šta možemo da priuštimo našim platama, a na ovoj skupoći – ističe Miodrag K, vozač iz Banjaluke.
Ekonomisti naglašavaju da su novčane doznake najstabilnija stavka u makroekonomskom bilansu BiH, te da čine 10-11 odsto BDP. To znači da najmanje 10 odsto ukupnog novca koji se troši u BiH šalju naši iz inostranstva. Ovaj procenat je, svakako, daleko veći ako se na njega doda iznos koji naša dijaspora troši kad dođe u BiH.
Iz udruženja potrošača naglašavaju da pomenuti iznosi novčanih doznaka na najbolji mogući način ilustruju socijalnu kartu velike većine građana Srpske i BiH.
Ističu da je za mnoge ljude velika sreća da imaju nekog vani, inače bi jedva uspjeli da prežive, te da podaci o porastu iznosa ličnih transfera potvrđuju da naša dijaspora ne štedi kada je riječ o podršci njihovima u BiH.
Srpskainfo
