Istraživanje O POLITIČKOJ PISMENOSTI MLADIH u BiH: Koliko vjeruju političarima, a koliko su informisani

Istraživanje je rađeno u prvoj polovini 2024. godine, a propitivali su se stavovi i mišljenja mladih o različitim temama koje ukazuju na nivo njihove političke pismenosti, kao i njihovu uključenost u politička i društvena dešavanja.

Podaci u istraživanju prikupljeni su anonimnim anketiranjem 1.069 mladih širom BiH u dobi od 15 do 30 godina, dok je drugi dio istraživanja predstavljao nadopunu ovih podataka putem fokusnih grupa, odnosno, grupnim razgovorima s mladima iz različitih dijelova BiH.

Prema rezultatima istraživanja, mladi u BiH informiršu se najviše putem internet portala (76,7 posto) i društvenih mreža, gdje prednjače Instagram i Facebook. Osim toga, više od polovine mladih informacije prikuplja kroz razgovore sa porodicom, prijateljima ili kolegama.

Međutim, kroz razgovore s mladima u fokus grupama, većina je potvrdila da ne posvećuje mnogo pažnje provjeri tačnosti informacija do kojih dođu u medijima, osim ako ih neka tema posebno ne zanima, pa čitaju vijesti iz više izvora.

„Mladi su nedovoljno informisani o određenim aktuelnim političkim temama, dešavanjima ili akterima u državi, a kao primjer možemo navesti slabo poznavanje činjenica kada su u pitanju imenovane osobe na najodgovornije pozicije u izvršnoj vlasti. Analizirajući podatke o poznavanju trenutnog predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, skoro dvije trećine ispitanika nije znalo da tu funkciju trenutno vrši Borjana Krišto. Dodatno, skoro dvije trećine ispitanih ne zna ko je premijer Republike Srpske. Slična situacija je i kod federalnog premijera, jer je više od polovine anketiranih mladih odgovorilo da ne zna odgovor ili je netačno odgovorilo na ovo pitanje“, navodi Aziz Đipa iz Odjela za monitoring i evaluaciju Instituta za razvoj mladih KULT.

Istraživanje pokazuje da među mladima u BiH postoji značajan stepen nejasnoće u vezi toga ko čini izvršnu i zakonodavnu vlast, što ukazuje na potrebu za dodatnim obrazovanjem i informiranjem mladih o političkom sistemu i funkcijama različitih državnih tijela te ulogama različitih grana vlasti.

Rezultati sugeriršu da većina mladih u BiH ima osnovno razumijevanje ključnih elemenata koji definiraju državu, uključujući političku organizaciju i teritorijalni integritet. Ipak, prisutnost odgovora koji ukazuju na nejasnoće ili specifične percepcije ukazuje na potrebu za dodatnim obrazovanjem u ovoj oblasti, kako bi se ojačalo razumijevanje kompleksnih aspekata državnosti.

Ono što su mladi u ovom istraživanju pokazali je da većinom znaju šta su Ustav i referendum, šta predstavlja Dejtonski mirovni sporazum, kao i šta su to građanska prava, demokratija, diktatura…

Potom, većini je jasno koja je uloga Ureda visokog predstavnika u BiH, šta su entiteti i koja su njihove ovlaštenja. Kada je u pitanju sloboda govora, više od polovine mladih razumije šta ona tačno podrazumijeva, dok trećina ispitanika smatra da je sloboda govora iznošenje vlastitog mišljenja bez ikakvog ograničenja.

U istraživanju su mladi pokazali visok nivo političke pismenosti u vezi s osnovnim građanskim pravima, npr., šta je pravo glasa i s koliko godina osoba ima pravo da glasa na izborima.

U fokusnim grupama mladi su govorili o motivima zbog kojih glasaju na izborima, a to je najčešće osjećaj građanske obaveze i potrebe za promjenom, mada je bilo i mladih koji su istakli da izlaze na izbore samo zbog toga da njihov glas „ne završi negdje drugo“.

Kad je u pitanje povjerenje u društvene i političke aktere, mladi su, većinom, istakli da ne vjeruju mnogo političarima i političkim strankama. Dvije od pet mladih osoba smatraju da političari, nakon što osvoje mandate, uglavnom ne ispunjavaju ono što su obećali da će uraditi prije izbora dok skoro polovina mladih (48,1 posto) tvrdi da nemaju nikakvo povjerenje u političke stranke. Više od trećine mladih priznalo je da ne čita programe stranaka prije glasanja na izborima, a kao jedan od razloga navode da ih nema svrhe čitati „jer znaju da stranke ništa od toga neće ispuniti“.

Prema rezultatima istraživanja, vjerske institucije mladima ulijevaju mnogo veće povjerenje. Svaka peta mlada osoba ima potpuno povjerenje u rad vjerskih institucija, dok je jedna četvrtina mladih neodlučna. S druge strane, u fokusnim grupama, mladi su pojasnili određene razloge svog nezadovoljstva radom vjerskih institucija i njihovih predstavnika, smatrajući da su mnogi od njih usko vezani sa politikom i da gledaju samo svoje interese, što je njima neprihvatljivo za vjerske institucije.

Kad je u pitanju povjerenje u različite nivoe vlasti, mladi najviše imaju povjerenja u lokalne instance vlasti, u odnosu na kantonalne, entitetske i državne. I tokom razgovora s mladima u fokusnim grupama, vrlo jasno su iskazali otklon spram vladajućih struktura.

Ipak, dvije petine (42,2 posto) ispitanih izjasnilo se da ih politika i politička dešavanja donekle ili izuzetno zanimaju, a sličan je udio mladih koje politika donekle ili u potpunosti ne zanima (38,5%). Treba naglasiti i da politika više zanima muškarce nego žene. Isto tako, politika više zanima mlade u starijim dobnim grupama, u odnosu na one iz najmlađe dobne skupine, koji većinom i tokom razgovora, nisu iskazivali apsolutno nikakav interes za politikom „smatrajući da su previše mladi da bi se time bavili“.

Mladi u BiH većinom su pozitivni kada je u pitanju stav prema članstvu BiH u Evropskoj uniji, jer su skoro dvije trećine mladih za ulazak BiH u EU. Nisu uočene druge bitne razlike među mladima po pitanju urbanizacije, mjesta boravka ili dobi kada je u pitanju njihov stav spram članstva u EU, ali su primjetni trendovi da su mladi u FBiH više za članstvo u EU od mladih u RS.

Malo više od polovine mladih su za ulazak BiH u NATO, ali kao i u slučaju članstva u EU, uočljivi su trendovi da su mladi iz RS-a manje skloni članstvu BiH u NATO-u.

Kad se sve sumira, najmanji nivo političke pismenosti i angažovanosti pokazuju mladi u dobi od 15 do 19 godina, odnosno, oni u srednjoškolskom uzrastu. Istraživanje je pokazalo i to da znanje u ovoj oblasti dosta zavisi i od vrste srednjoškolskog obrazovanja mladih.

Najlošije rezultate pokazali su oni sa trogodišnjim obrazovanjem, dok su najveće znanje u najmlađoj kategoriji mladih pokazali oni koji su pohađali gimnaziju. Implikacija ovih podataka odnosi se na potrebne izmjene u nastavnim planovima i programima kako bi se mladima koji pohađaju srednje trogodišnje ili četverogodišnje usmjereno obrazovanje omogućilo stjecanje znanja koja se tiču političke pismenosti, a koja bi im u budućnosti omogućila bolje i informiranije donošenje odluka po pitanju njihovih političkih ili glasačkih preferencija.

Mladi koji su iskazali najbolji rezultat na upitniku političke pismenosti su uglavnom mladi sa fakultetskim obrazovanjem, ili završenom gimnazijom kao srednjom školom. Na osnovu podataka koje je Institut analizirao, muškarci ostvaruju nešto bolje rezultate na prosječnom skoru političke pismenosti u odnosu na žene.

S mladima u BiH se treba raditi na dodatnom političkom opismenjavanju, a takav proces mora biti strukturiran, sistemski uređen, i to kroz formalno i neformalno obrazovanje, kako bi dao najbolje rezultate.

Političko opismenjavanje mladih ne može biti zasnovano samo na plasiranju informacija putem medija koje mladi prate. Razumijevanje političkih procesa, institucija, prava i obaveza građana, omogućava mladima da budu informirani i aktivni učesnici u društvu i to je temelj za izgradnju demokratskog društva u kojem svaki pojedinac može doprinijeti donošenju odluka. Istraživanje političke pismenosti mladih Institut za razvoj mladih KULT uradio je uz podršku Švedske ambasade u BiH (SIDA).

Potpuno istraživanje može se pronaći na sljedećem linku.

Klix