U Lepetanima primijećena sredozemna medvjedica
Mediteranska medvjedica je prije tri mjeseca primijećena u akvatorijumu Ulcinja, kada je prvi put nakon 50 godina snimljena u crnogorskim vodama, kaže Dušan Varda, predsjednik nevladine organizacije Mediteranski centar za ekološki monitoring
Divna vijest stigla je od Slaviše Đorđevića, velikog zaljubljenika u more i dobrog poznavaoca života pod morem- prije nekoliko dana je u Lepetanima na 15 metara od obale primijetio veliki primjerak mediteranske medvjedice, najugroženije vrste sisara na Mediteranu, piše Radio Tivat.
U popodnevnim satima, 12. oktobra, Đorđević je ribao s kraja pedesetak metara od Mula Veselina u pravcu Veriga. Na prvi pogled nije bio svjestan da je počastvovan rijetkim prizorom izvan grčkih i turskih voda.
„Oko 18 časova iz vode je nešto izronilo, ličilo je na ronioca u ronilačkom odijelu, i širina njegovih leđa navela je da sam pomislio da je neki ronilac. Međutim, poslije par sekundi iz vode je izronila glava morske medvjedice veličine fudbalske lopte. Ona je ispustila vazduh, što se jasno čulo. Njena glava je bila u punom sjaju, mogla je da se vidi zajedno sa očima, ustima, s brkovima,“ kaže Đorđević za radio Tivat.
Mediteranska medvjedica je prije tri mjeseca primijećena u akvatorijumu Ulcinja, kada je prvi put nakon 50 godina snimljena u crnogorskim vodama, kaže za radio Tivat Dušan Varda, predsjednik nevladine organizacije Mediteranski centar za ekološki monitoring. MedCEM, kao član bronih mediteranskih ekoloških asocijacija, dugi niz godina podržava i borbu za spas sredozemne medvjedice, globalno najugroženije vrste tuljana i najugroženijeg sisara Mediterana. Drugo njeno pojavljivanje u našim vodama u kratkom roku je izuzetna vijest.
„Posljednjih dvadesetak godina, jako mnogo para i truda sa naučne strane, uloženo je u to da se populacija kako tako oporavi. Ovo što sada vidimo, možemo najvjerojatnije zahvaliti činjenici da je ta populacija sada dosegla oko 700 jedinki. Iz tog svog areala na kome su živjele do sada, a to je uglavnom bilo isključivo u Grčkoj i Turskoj, pojedine jedinke se polako šire, osvajajući ponovo svoja stara staništa koja su nekad nastanjivale. Medvjedica je nekada bila životinja koja je bila najnormalnija u ovim predjelima,“ kaže Varda.
Jedinka koju je Đorđević ugledao u Lepetanima bila je, po njegovom svjedočenju, dugačka oko dva metra. Mediteranska medvjedica može dostići masu od čak 300 kilograma, ali važi za izuzetno pitomu vrstu koja ne predstavlja opasnost za čovjeka. Ljudi su ti koji su je doveli na rub istrebljenja, pa ekolozi mole za odgovorno ponašanje prema ovoj populaciji, koja je nakon decenija borbe za njen opstanak, dostigla broj od oko 700.
Ukoliko je ugledamo, nemojmo je uznemiravati. Ako želimo pomoći, potrudimo se da je fotografišemo, poručuje Varda, jer će naučnici i eko aktivisti na osnovu toga znati da li je u pitanju ranije primijećena jedinka, ili ih je možda veći broj prisutan u našim vodama.
Mediteranska medvjedica je na rubu opstanka zbog trofejnog lovljenja i osvete ribara koji su je ubijali jer im uništava ribolovni alat. Jedan od uzroka je i uništavanje morskih pećina koje su njeno prirodno stanište, što je bio slučaj u zalivu Trašte, na lokalitetu Otetovo, kada je građen Luštica Bay.
Dan
