Uponedjeljak se održava sjednica Komisije za borbu protiv korupcije na kojoj će biti razmatrana informacija OBA BiH o provođenju sigurnosnih provjera, o čemu su ih upitali iz Komisije nakon hapšenja ministra Nenada Nešića, koji je ranije prošao navedene provjere.
OBA BiH nije nadležna za imenovanje i davanje saglasnosti za izbor ministra, međutim oni su uradili bezbjednosne provjere nakon kojih je Nešić dobio pristup vrlo tajnim podacima. U informaciji dostavljenoj Komisiji za borbu protiv korupcije objašnjavaju na koji način se dobija pristup tajnim podacima te da ih je na isti način dobio i Nešić.
– OBA BiH sprovodi bezbjednosne provjere za osobe koje rade ili se prijavljuju za rad na radno mjesto na kojem se proizvode tajni podaci u organu koji se bavi obavještajnim ili pitanjima iz oblasti odbrane i sigurnosti. Rukovodilac organa, odnosno institucije (op.a. Savjet ministara BiH), podnosi zahtjev za sigurnosnu provjeru OBA BiH sa potrebnom dokumentacijom za sprovođenje iste, koja rezultat bezbjednosne provjere dostavlja rukovodiocu organa u kojem je osoba zaposlena ili obavlja dužnost. Rukovodilac organa ili institucije donosi odluku o postojanju odnosno nepostojanju bezbjednosne smetnje, a državni bezbjednosni organ izdaje dozvolu za pristup tajnim podacima – rekli su iz OBA.
Istakli su da su zahtjev o Nešićevoj provjeri dobili nakon što je imenovan.
Sigurnosne smetnje zbog kojih se odbija pristup tajnim podacima
Iz OBA su naglasili da im nisu dostavljene nikakve informacije o bivšem ministru Nešiću, koje bi ukazivale na to da postoji bezbjednosna smetnja za pristup tajnim podacima.
Takođe su naveli koje su to bezbjednosne smetnje, prema članu 59. Zakona o zaštiti tajnih podataka, zbog kojih se odvija izdavanje dozvole za pristup tajnim podacima:
– ukoliko postoji dokazano lažno navođenje podataka u upitniku za provjeru,
– pravosnažne sudske presude od najmanje tri mjeseca zatvorske kazne, postojanje jednog ili više pravosnažnih rješenja zbog prekršaja iz člana 49. tačka l) Zakona,
– vođenje postupka zbog krivičnih djela za koje se mogu izreći zatvorske kazne u trajanju od najmanje tri mjeseca,
– vođenje postupka pred Međunarodnim tribunalom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, odnosno pred odgovarajućim sudom u Bosni i Hercegovini,
– dokazano postojanje bezbjednosne smetnje u vezi s jednom ili više informacija iz upitnika za bezbjednosnu provjeru, koje utemeljuju opravdanu sumnju u autentičnost, lojalnost državi i povjerljivost osobe za omogućavanje pristupa, korištenja, čuvanja i zaštite tajnih podataka, a naročito sljedeće:
1. neovlašten kontakt s pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa, terorističkim organizacijama i organizacijama koje ih finansijski ili na drugi način podržavaju, odnosno članstvo u njima
2. neovlašteni kontakt ili saradnja s osobama iz obavještajno-bezbjednosnih ili vojnih struktura drugih država
3. iznošenje ili komentiranje tajnih informacija, dokumenata i aktivnosti neovlaštenim osovama, a naročito obavještajno-sigurnosnim službama drugih država ili sredstvima javnog informiranja
4. prekomjerna zaduženost koja dovodi do finansijskih teškoća i predstavlja dokazanu mogućnost za ucjenu ili druge oblike pritisaka na provjeravanu osobu
5. dokazano neobjašnjivo bogaćenje iz nepoznatog ili izvora koji je povezan s organizacijama iz alineja 1) i 2) tacke f) ovog stava
6. odbijanje pružanja odgovora ili informacija ili dokazano sprečavanje drugih da pruže odgovore ili informacije koje zahtijevaju OSA BiH, osobe nadležne za izdavanje dozvola ili Komisija.
– postojanje drugih bezbjednosnih smetnji određenih Zakonom ili međunarodnim sporazumima.
Dokaze za bezbjednosne smetnje iz stava (1) ovog člana dužna je prikupiti i iznijeti OBA BiH u saradnji s odgovarajućim organima iz člana 30. stav (5) i člana 56. ovog zakona, prenosi Klix.
