Jer se ovo piće ne razlikuje puno u svom sastavu od već postojećih sokova i energetskih pića koji mladi svakodnevno konzumiraju.
Vještački zaslađivači
Magistar farmacije i specijalista nutricionizma Maja Tubić Banović za Srpskainfo je objasnila zašto su “Prajm”, a i svi sokovi u tom rangu, štetni za naš organizam.
– Radi se o tome da su tu u vodi rastvoreni šećeri ili vještački zaslađivači i različite arome i dodaci, koji bi suštinski trebali proklamovati da su namijenjeni hidrataciji. Jer baš kod tog jednog “prajma” imamo hidratejšn. On nema energetsku vrijednost jer nisu dodati šećeri. Kod tih napitaka imamo zaslađenost saharozom, uglavnom šećerom, i to zapravo stvara kalorijsko-energetsku vrijednost. To nije hidratacija, to je defakto hrana, ali u tečnom obliku. Suštinski, to je problem svih sportskih napitaka, bilo da je to sok koji je iscijeđen direktno iz voća pa je kao takav zdrav, ili ovo, kome je dodat i šećer i arome. I jedno i drugo mogu imati zajednički problem, jer nemaju vlakna – objašnjava Tubić Banovićeva.
Ona ističe da sve to pravi problem u glukoregulaciji, jer se loše podiže šećer. Cijeđeni sokovi, smatra ona, jesu zdravi, ali i oni imaju svoja ograničenja.
– Nije zdravo popiti litar soka. Jedna čaša je okej. A ako imamo još ovo što je vještačko, nema vlakana i plus što su dodate arome, to praktično nije dobro da bude u svakodnevnoj ishrani. Kod “prajma” nemamo kalorijsku vrijednost, ali imamo vještačke zaslađivače koji su u pojedinim istraživanjima prikazani kao štetni kao i sve hemikalije – priča ona.
Čist marketing
Maja Tubić Banović smatra da je piće “prajm” čist marketing i da se zbog samog marketinga digla tolika pomama kod našeg stanovništva.
– “Prajm” je stvar čistog marketinga i te ljudske psihologije i kako reagujemo. Ima varijaciju “hidratejšn” i “enerdži”. Hidratacijska nema kofein, i to je sada razlika u onome što ima kofein i u onome što nema. Ali zapravo, to nije ništa različito u odnosu na već postojeće sokove koji se nalaze na tržištu. Trenutno se bar 10 različitih stvari nalazi u marketu koji koštaju marku, a skoro imaju identičan sastav kao i piće “prajm” koji košta toliko puno. To su sve jeftine supstance, vještački zaslađivači, vitamini koji su dodati, to je sve jako jeftino. Ne postoji razlog da toliko košta osim što je sve to marketing. Mladi su podložni uticaju. Roditelji ne komuniciraju dovoljno, ne znaju iskomunicirati, i njih povuče. To je sve postalo statusni simbol – zaključuje ona.
Podsjećamo, „prajm enerdži“ i „prajm hidratejšn“ su dvije varijante ovog pića, a djeca obično konzumiraju ovo drugo za koje se putem reklamnih poruka tvrdi da služi za rehidrataciju. Dok „prajm enerdži“ sadrži visoke nivoe kofeina, „prajm hidratešjn“ je, s druge strane, pun vještačkih zaslađivača.
“Prajm enerdži” je zabranjen u Sloveniji i Hrvatskoj zbog svoje štetnosti.
