Manuel Zaracin: S političarima nećemo trgovati o slobodi izražavanja

„Novinari i aktivisti u Republici Srpskoj treba da znaju, nastavićemo naše napore da se zakoni ovakvog tipa promijene, povuku, zaustave. Svjestan sam prijetnji za novinare i aktiviste koje ovaj zakon u Republici Srpskoj predstavlja“, rekao je on.

NN: Danas (četvrtak) ste u Banjaluci i sreli ste se s g. Dodikom. Kako je izgledao taj susret?

ZARACIN: Bio je to otvoren i direktan razgovor s razlikama u stavovima. Meni je bilo jako važno da, nakon što je Njemačka bila prisiljena da zbog politike g. Dodika sukcesivno prekine četiri velika infrastrukturna projekta koja smo željeli finansirati, ne samo da ga jednostavno obavijestim o završetku tog projekta, nego i da mu lično objasnim zašto smatramo da je to neophodno, i zašto je za nas u ovom trenutku bilo nužno da zaustavimo ove projekte u vrijednosti od 105 miliona evra, a da ga istovremeno obavijestim da ćemo projekte humanitarnog karaktera, poput, na primjer, za socijalne potrebe ili građansko društvo, nastaviti da finansiramo.

NN: Kako sam ja čuo, g. Dodik je u stvari od Vas samo htio da čuje šta će biti s tim projektima, kako bi RS našla druge načine da ih nastavi, ili?

ZARACIN: Meni je bilo važno da taj razgovor bude licem u lice i da mu lično objasnim sve naše razloge.

NN: Kako je on na to reagovao?

ZARACIN: Nije se složio s našom procjenom situacije, što i nije neko iznenađenje. Ali ostajem pri tome da je bilo važno da to bude ličan razgovor, kada smo već jasno formulisali našu kritiku njegove politike. Ne da se priča jedan o drugom, nego jedan sa drugim.

NN: Prošlog puta kada ste bili ovdje odlučili ste da se ne sretnete s njim. Da li je to bila svjesna odluka tada?

ZARACIN: Tačno, prošlog puta kad sam bio ovdje nisam se sreo s njim.

NN: To je to, ništa za dodati?

ZARACIN: Ništa.

NN: OK onda. U Banjaluci ima mnogo novinara i aktivista koji su zabrinuti da će kroz ovakve razgovore kriminalizacija klevete u RS biti pometena pod tepih jer su sada važniji berlinski procesi, otvoreni Balkani i sve druge moguće integracije od stanja ljudskih prava. Kakav je Vaš komentar?

ZARACIN: Novinari i aktivisti u Republici Srpskoj treba da znaju, nastavićemo naše napore da se zakoni ovakvog tipa promijene, povuku, zaustave. Svjestan sam prijetnji za novinare i aktiviste koje ovaj zakon u Republici Srpskoj predstavlja. U stvari, pored secesionističke politike, postupanje g. Dodika prema civilnom društvu i slobodi izražavanja u Republici Srpskoj je i razlog za zaustavljanje naših projekata. Nedvosmisleno smo na strani civilnog društva i medija.

NN: Ipak, na zapadnom Balkanu imamo mnogo primjera da međunarodna zajednica često nije dovoljno ozbiljno uzimala povrede ljudskih prava ili sloboda, zato što na svijetu postoje „važnija“ geopolitička pitanja. Postoji li opasnost da se EU slično postavi i u ovom slučaju? 

ZARACIN: Što se Njemačke tiče, te opasnosti nema. Istovremeno moram reći da mi, naravno, želimo da BiH ostane pun dio Berlinskog procesa i da bude dio Energetske deklaracije, jer smo čvrsto uvjereni da u ovim teškim vremenima treba da podržimo svih šest država zapadnog Balkana kao ravnopravne partnere na putu ka EU. Lično sam uvjeren da je Berlinski proces platforma na kojoj se mogu susresti svi oni koji inače imaju potpuno suprotstavljene stavove. To je kao kada se svađam sa susjedom zbog ograde, ali zajedno stojimo na brani koja selo štiti od nabujale rijeke. Pri podjeli pozivnica za Berlinski proces izrazili smo želju da zvaničnici Republike Srpske podrže i treći sporazum iz Berlinskog procesa, tako da BiH potpiše ne samo dva, nego sva tri sporazuma o mobilnosti s prošlogodišnjeg sastanka, ali nečiju saglasnost nećemo plaćati popuštanjem u vezi sa slobodom izražavanja bilo u BiH, ili bilo gdje drugdje.

NN: Kosovo je dugo bilo „omiljeno dijete“ Njemačke na Balkanu, a sada im uvodite sankcije. Nije li to primjer kako političari na Balkanu rado sve obećavaju, a u stvari se na kraju pokaže da imaju drugačije motive?

ZARACIN: Tačno je da smo prema Kosovu primijenili neke mjere u vezi s projektima na Kosovu u sklopu mjera koje je predvidjela EU, zato što kosovska vlada još ništa nije uradila prema želji EU na konkretnom planu smirivanja situacije. Ali ne radi se o sankcijama, nego o mjerama kojima podvlačimo koliko nam je važno da vlada Kosova odmah počne s primjenom tačaka evropskog plana.

NN: Opet, ne pokazuje li taj primjer kako balkanski političari u svim balkanskim zemljama rado potpisuju, ali teško primjenjuju ono što potpišu, posebno ako je riječ o ljudskim pravima?

ZARACIN: Mislim da ste u pravu da se u području slobode govora i ljudskih prava situacija u cijelom regionu u proteklih nekoliko godina prije pogoršala nego popravila. To me brine. To je trend ne samo na zapadnom Balkanu nego i drugdje u Evropi. Znam da se mnoge vaše kolege i koleginice nalaze pod pritiskom. Mislim da zakon u Republici Srpskoj predstavlja opasan razvoj situacije, čak i u regionalnom poređenju.

NN: I ranije je bilo mnogo izjava međunarodnih zvaničnika da su zabrinuti, ali se na kraju ne desi baš mnogo. Mislite li da bi prvo trebalo insistirati na temeljnim pravima, a tek poslije na regionalnim procesima i svemu ostalom?

ZARACIN: U poglavljima 23 i 24 Postupka o pristupanju EU govori se o pitanjima ljudskih prava, demokratije i pravne države. To je na početku i u samoj srži pretpristupnog procesa. Ko želi da napreduje, mora isporučiti u ovim područjima.

NN: Prošli put kad smo radili intervju rekli ste mi da se s ovakvim zakonima kao u RS ne može u EU. Ostajete li i dalje pri tome?

ZARACIN: Ostajem.

NN: Znači, Njemačka neće glasati za pristup EU bilo koje zemlje zapadnog Balkana ako na snazi budu ovakvi zakoni?

ZARACIN: Mogu vam samo ponoviti ono šta sam vam rekao prošli put: Ovakvi zakoni su u suprotnosti s evropskim pristupanjem.

NN: Spomenuli ste tri sporazuma Berlinskog procesa. O čemu se tu radi? 

ZARACIN: Postoji konsenzus u BiH da se ratifikuju dva sporazuma o međusobnom priznavanju diploma zanimanja i studija. Radujemo se što su to prihvatili Predsjedništvo BiH i Savjet ministara BiH. Istovremeno bismo željeli da isto bude s trećim sporazumom o međusobnom priznavanju ličnih dokumenata pri prelascima granica zemalja zapadnog Balkana i energetskom deklaracijom koju je BiH formalno podržala. I danas sam g. Dodiku iskazao našu želju da prihvati i ovaj treći sporazum jer vjerujemo da će donijeti korist svim građanima Srpske.

NN: Nakon ovog iskustva danas, planirate li ponovo doći u Banjaluku?

ZARACIN: Jako se lijepo osjećam u Banjaluci i srešćete me ponovo.

NN: Danas je g. Dodik rekao da u RS ne postoje samo praćke, kada je u pitanju ova situacija s ulaskom g. Šmita u RS. On jeste međunarodni izaslanik, ali je ujedno uticajni njemački političar i Vaš državljanin. Šta će Njemačka uraditi ako dođe do pucnjave na međuentitetskoj liniji

ZARACIN: Prvo, ovakve izjave se s najvećom mogućom odlučnošću moraju odbaciti. To je potpuno neprihvatljivo. Takav stil komuniciranja više govori o njemu nego o nama. Na taj nivo se nećemo spuštati, ali ćemo potpuno jasno, kao Savezna vlada Njemačke, čvrsto i odlučno stati iza visokog predstavnika Kristijana Šmita. Ovakvo izražavanje i ovakve najave su potpuno neprihvatljive.

NN: I još jednom na kraju: planira li Njemačka ukidati RS, smanjivati njenu autonomiju, ili ograničavati njena ovlaštenja u bilo kom smislu?

ZARACIN: Kao prvo želim naglasiti da se Njemačka vidi bliskim prijateljem i partnerom BiH. Naravno da to podrazumijeva oba entiteta, sva tri konstitutivna naroda i sve druge građane i narode BiH. Svjesni smo da mnogo Srba i Srpkinja koji žive u Republici Srpskoj, kao i njeni ostali građani u ogromnoj mjeri na Njemačku gledaju ozbiljno i vide se našim prijateljima. To nas jako raduje i zajedno povezuje. Njemačka neće odlučivati o budućem ustavnom uređenju BiH, nego će se o tome odlučivati u BiH. Njemačka nema planove o ukidanju ili ograničavanju autonomije Srpske. Podrazumijeva se da svaka promjena Ustava BiH mora biti donesena na demokratski način u BiH, a to, opet, podrazumijeva da u tome mora učestvovati i većina iz Republike Srpske. Pisanje ili dopisivanje Ustava BiH nije nadležnost Njemačke, to će raditi ljudi ove zemlje.

Nezavisne