Velika akcija hapšenja, milione izvukli iz EU fondova

U akciji policije po nalogu hrvatske Kancelarije evropskog javnog tužioca (EPPO) jutros je uhapšeno više osoba za koje se sumnje da su učestvovali u zloupotrebama na zagrebačkom Geodetskom fakultetu.

Velika akcija policije, uhapšenja u rano jutro, pod istragom 30-ak osoba

Evropsko tužilaštvo i policija još se nisu oglasili o slučaju kojim je prema neslužbenim informacijama obuhvaćeno tridesetak osoba. Neslužbeno se saznaje da su među uhapšenima bivši dekan Almin Đapo i profesor Boško Pribičević, a šteta je navodno procijenjena na oko dva miliona evra.

Istragom će, kako saznaje N1, biti obuhvaćeno 30-ak osoba, pored Đape i nekolicine njegovih saradnika na fakultetu. Sumnja se da su bivši dekani i njegovi ljudi, među kojima je najzvučnije ime profesora Pribičevića, organizovali cijeli lanac za izvlačenje evropskih sredstava. U tom lancu bile su, kako se sumnja, razne firme koje su, prema zasad dostupnim informacijama, ispostavljale fakture za poslove koji nisu obavljeni.

Podsjetimo, iz Kancelarije evropskog javnog tužioca (EPPO) u junu je stigla vijest da je u toku provođenje hitnih dokaznih radnji na Geodetskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu zbog sumnje na subvencijsku prevaru i koruptivne aktivnosti.

Ističu da se akcija provodi u saradnji s PNUSKOK-om i da su navedene aktivnosti usmjerene protiv više hrvatskih državljana koje se sumnjiči za počinjenje kaznenih djela subvencijske prevare i koruptivnih kaznenih djela na štetu financijskih interesa Evropske unije.

Telegram je tada javio da su dekanu Alminu Đapi i profesoru Bošku Pribičeviću izdane pouke o pravima osumnjičenih, što znači da su i formalno osumnjičeni nakon što je protiv njih pokrenuta istraga po nalogu Kancelarije evropskog javnog tužioca (EPPO).

Optužbe puno šire od terenca i jahte?

Kako je javio Jutarnji list, optužbe zbog kojih je policija u junu krenula u pretragu stanova i kuća dvadesetak osoba, među kojima je i profesor zagrebačkog Geodetskog fakulteta Boško Pribičević, puno su šire od onih za malverzacije s terencem i jahtom, o kojima se u posljednje vrijeme dosta pisalo u javnosti, a odnose se na sumnje u namještanje poslova izrade projekata teških više od 4,5 miliona evra.

Pretrage su obavljene kako bi se potkrijepile ili demantovale sumnje da je Pribičević od 2019. nizu firmi namjestio pobjeđivanje na konkursima za izvođenja projekata analize zaštite od potresa i slično te da je za to dobio i tražio mito u postotku vrijednosti poslova čije je dobivanje namjestio.

Među za EPPO spornim projektima navodno se nalazi i Multisenzorsko vazdušno snimanje Republike Hrvatske za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa i slični projekti koji su finansirani iz evropskih fondova.

Skupi fakultetski terenci

Otkriveno je da je Pribičević privatno vozio luksuzni terenac Land Rover Discovery Sport, nabavljen evropskim novcem u sklopu istraživačkog projekta. Fakultet je nabavio i terenac Ford Ranger, koji je, takođe privatno, vozio stručni saradnik fakulteta Robert Rodbinić.

Vozila su nabavljena za ukupno 624.500 kuna, a prilikom njihove nabave uprava fakulteta zahtijevala je bogatu dodatnu opremu, na primjer kožni volan, sjedala u kombinaciji s kožom, hromiranu bočnu stepenicu i slično, piše Telegram.

Luksuzna jahta

Takođe je otkriveno da je fakultet nabavio jahtu Mirakul 30 u sklopu EU projekta HIDROLAB, kreiranog za hidrografska istraživanja podmorja. Jahtu su s fakulteta pravdali izjavama da im je potrebna za istraživački rad. Platili su je 598.750 kuna, a specifikacije broda, kako ih je fakultet raspisao u nabavi, u milimetar su odgovarale isključivo Mirakulu.

Jahta se na internetskim oglasima nudila u najam za privatna krstarenja po 3400 evra sedmično, na njoj je bila i lažna registracija, a fakultet ju je registrovao prvenstveno za iznajmljivanje, piše Telegram.

Dekan: Ovaj brod nije luksuz, ne možete u kaiću do Visa

Nakon što je Telegram otkrio priču o jahti, dekan Đapo je za RTL oštro odbacio insinuacije da je brod korišten u privatne svrhe.

„Uopće se ne radi o jahti, radi se o brodu, o plovilu. Jahta bi bila da je ona luksuzna, a ovdje se radi o plovilu od devet metara. Brod jest velik zato što mora zadovoljiti određene specifikacije. Ne možete u kaiću isploviti, recimo, do Visa i očekivati da ćete preživjeti. Brod ima devet metara, na njega stavljate tri miliona kuna vrijednu opremu za istraživanje. To je skupocjena oprema koja je nabavljena kroz EU projekt da bi se provodila specifična istraživanja. To ne možete štapom“, rekao je dekan u aprilu

(Index.hr)