Kako se SNSD-ovac iz Teslića dokopao zemljišta na Jahorini
Dulume na Jahorini, njih 56, Vlada Republike Srpske prodala je vlasniku kompanije Drvo-eksport Teslić za više od 41 milion KM. Iza kompanije stoji SNSD-ov odbornik u Tesliću Srđan Klječanin Rufi. Klječanin je novac uplatio, a Republička uprava za geodetske i imovinskopravne poslove upisala je “novo” vlasništvo nad predmetnim zemljištem.
Prodano zemljište je zapravo državna imovina. U našoj zemlji, od 2005, uz izmjene i dopune tokom godina, na snazi je Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH koji je donio visoki predstavnik.
Zakon je jasan
A Ustavni sud BiH prije više od mjesec donio je Odluku U-6/24 u kojoj se navodi da prodaja nekretnina u vlasništvu RS, koje se nalaze u okviru posebnog područja Jahorina javnim nadmetanjem – licitacijom, nije u saglasnosti s Ustavom BiH.
Utvrđeno je i da je osporena odluka ništavna i da prestaje važiti od dana objavljivanja te odluke u Službenom glasniku RS.
“Vladi RS i Ministarstvu trgovine i turizma RS je naloženo da preduzmu odgovarajuće korake kojima će poništiti sve odluke i aktivnosti koje su zasnovane na osporenoj odluci”, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH.
Na navedenoj sjednici Ustavni sud BiH je utvrdio i Odluku U-3/24 u kojoj se navodi da promjena namjene šumskog zemljišta i privremenog korištenja šumskog zemljišta u druge namjene Vlade FBiH nije u skladu sa Ustavom BiH. Radi se o zemljištu u Varešu koje je Vlada FBiH dala na korištenje kompaniji Adriatic Metals.
Iz federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva sredinom jula istakli su da je “Ministarstvo opredijeljeno i u obavezi je da provodi odluke Ustavnog suda BiH”.
Očekivano, predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik reagovao je riječima: “Ustavni sud, koji nema legitimitet jer nema sudija sa teritorije RS, pokazuje da ni odredbe Ustava BiH ne poštuje.”
“Za sada i zauvijek imovina pripada RS i FBiH. Dakle, sporazum RS i FBiH sve rješava. Zajednički nivo nema imovinu”, poručio je Dodik u drugom navratu.
U međuvremenu, iz Tužilaštva BiH je za RSE početkom avgusta rečeno da je “9. maja zaprimljen podnesak – prijava, koja je putem sistema za automatsku alokaciju predmeta dodijeljena u rad postupajućem tužitelju”.
Iz Ministarstva trgovine i turizma RS kažu nam da je “Vlada RS usvojila na sjednici 1. februara 2024. Informaciju o sprovedenom postupku javne prodaje nepokretnosti u svojini RS u dijelu 1/1, a po osnovu javnog oglasa, sa Prijedlogom zaključka”.
“Nakon pripreme notarskog ugovora, u skladu sa Zaključkom Vlade, ugovor su 13. februara 2024. potpisali ministar trgovine i turizma Denis Šulić i direktor kompanije Drvo-eksport Teslić, od kada je, u skladu sa ugovorom, tekao rok od 30 dana za uplatu iznosa.
Kompanija Drvo-eksport Teslić uplatila je sredstva u predviđenom roku, nakon čega je pokrenut postupak upisa vlasništva, koji prema odredbama Zakona o opštem upravnom postupku RS ne može trajati duže od 30 dana, a u kojem je RUGIPP upisao vlasništvo kupca nad predmetnim zemljištem”, ističu iz Ministarstva.
Navode da je “jasno da su, uzimajući u obzir navedene datume i propisane rokove, sve aktivnosti vezane za promet i upis vlasništva nad nepokretnostima koje su bile predmet postupka provedene prije donošenja Odluke Ustavnog suda BiH”.
“Ministarstvo još jednom naglašava da su po ovom predmetu sve aktivnosti realizovane u skladu sa Ustavom i zakonima RS i u skladu sa nadležnostima datim Dejtonskim sporazumom, te da, kako smo i ranije isticali, nikome nećemo dopuštati da negira te nadležnosti i nameće neke odluke i da ćemo protiv svih koji to budu radili pokrenuti postupke pred nadležnim organima RS”, kategorični su iz Ministarstva.
Na nadležnim institucijama je da pomno prate i osiguraju provođenje odluke u ovom konkretnom slučaju, kažu iz OHR-a
A iz OHR-a za naš list kažu da su “odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće i moraju se u potpunosti poštovati i uredno provoditi”.
“Sve druge radnje bi predstavljale kršenje vladavine prava, kao suštine evropskih vrijednosti”, podvlače iz OHR-a.
Dr. sci. iur. Davor Trlin, docent na Internacionalnom Burch univerzitetu Sarajevo, na predmetima Ustavno pravo i Međunarodno pravo i diplomatija, objašnjava nam da je jedna federalna jedinica, entitet, donijela zakon – Zakon o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS-a i pod zabranom je raspolaganja. To je, naglašava, suprotno i sa principom normativne hijerarhije.
Smatra da političke elite iz RS ne spore državu kao titulara državne imovine, već je uopšte ne priznaju.
– Tvrde da je Daytonom izvršena raspodjela. Da nije negacija i prigovora iz RS, mogao bi se donijeti zakon o privrednom korištenju državne imovine. Istim bi se zakonom (ni u jednoj situaciji ne bi došlo do prenosa prava vlasništva) uredile obaveze uplate naknade državi i uplate pravične nadoknade ako se imovina ne može vratiti u prvobitno stanje ili je njena prvobitna namjena trajno izgubljena, kaže dr. Trlin.
S obzirom na sporenja iz entiteta RS, poručuje dr. Trlin, ovo se pitanje sada treba i jedino može urediti entitetskim zakonima. Kompromisno rješenje bi, ističe, moglo biti da se kroz Komisiju za državnu imovinu u skladu sa Zakonom o privremenoj zabrani donesu potrebne odluke, ali i u tome dijelu politički predstavnici RS će ponoviti iste argumente.
Dr. Trlin podsjeća na Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom u kojem je propisano da “Komisija za državnu imovinu osnovana Odlukom VMBiH može, na prijedlog zainteresovane strane, da odluči da određenu državnu imovinu izuzme od privremene zabrane prema ovom zakonu”.
Kaže da je novina u Odluci U-3/24 da je utvrđeno da se i davanje na privremeno korištenje u drugu namjenu, ali i promjena namjene smatraju “raspolaganjem”, u smislu Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom.
– Na osnovu pravnog shvatanja, uspostavljena je normativna hijerarhija između državnog ustava i entitetskog ustava, gdje se ustavi i zakoni entiteta, i opći pravni propisi, kao i drugi akti koje usvajaju entiteti, smatraju aktima niže pravne snage u odnosu na državne, naglašava dr. Trlin.
Poručuje da je “neizvršenje odluka Ustavnog suda BiH krivično djelo po KZBiH”, a “krivično djelo je i neizvršavanje odluka visokog predstavnika”. Ističe da, kako je shvatio, Tužilaštvo BiH provodi određene istražne radnje, ali ne zna se ima li konkretnih osumnjičenih ili je riječ o NN licima.
Investitori bi trebali provesti rigoroznu dubinsku analizu pije razmatranja bilo kakvog ulaganja u BiH, navedeno je na stranici State Departmenta
– Neophodno je početi postupak izmjene stanja u zemljišnim knjigama, da se upiše državna imovina sa upisom prava u korist države. Redovni sudovi bi mogli biti adresa, ističe naš sagovornik i podsjeća da nije samo RS radio prepis državne imovine već da je i u kantonima gdje je HDZ vlast (Zapadnohercegovački, na primjer) imovina BiH također bila predmet prisvajanja.
Nametanje odluke
Kaže da je Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom propisano da ta zabrana ostaje na snazi do stupanja na snagu zakona o državnoj imovini BiH.
Skeptičan je da će PSBiH usvojiti zakon, pa smatra da bi to mogao i trebao uraditi visoki predstavnik nametanjem odluke u okviru koje je taj zakon (čiji bi sadržaj bio u skladu sa odlukama Ustavnog suda BiH o državnoj imovini), a koji bi onda u PSBiH bio verifikovan.
A Ambasada Sjedinjenih Država u BiH na društvenoj mreži X objavila je izjavu State Departmenta o investicijskog klimi za 2024. za našu zemlju.
U dijelu izjave navedeno je da je “u julu 2024. Ustavni sud BiH, u dva slučaja visokog profila, presudio da entiteti nisu nadležni da raspolažu državnom imovinom na bilo koji način, uključujući vlasništvo, zakup, koncesiju ili privremeno korištenje”.
(Oslobođenje)
