Zašto Iran nikada nije priznao Kosovo!?

Iran je jedna od zemalja koja nikada nije priznala Kosovo. Kao što se geopolitička slika svijeta neprekidno mijenja, stav Islamske Republike Iran po pitanju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosovo ostaje čvrsto i nepromijenjeno. Teheran je nedavno još jednom potvrdio da ne namjerava priznati Kosovo kao nezavisnu državu, nastavljajući tako politiku podrške državnom teritorijalnom integritetu Srbije.

Principi iznad religijske solidarnosti

Iako je Iran jedan od najvažnijih članova Organizacije islamskog saradnje (OIC), on se izdvaja od zemlje poput Turske ili Saudijske Arabije koje su priznale Kosovo. Za Teheran, pitanje južne srpske pokrajine nije vjersko, pravno i političko pitanje.

Ključni razlozi iranskog „ne“ leže u sljedećim tačkama:

• Poštovanje međunarodnog prava: Iranska diplomatija se stalno poziva na Povelju Ujedinjenih nacija i Rezoluciju 1244 Savjeta bezbjednosti. Iz Teherana poručuju da bi prihvatanje secesije bez saglasnosti matične države otvorilo Pandorinu kutiju sličnih pokreta širom svijeta.

• Otpor zapadnom intervencionizmu: U očima iranskog rukovodstva, nezavisnost Kosova je proizvod politike SAD i saveza NATO. Obzirom na dugogodišnje tenzije sa Vašingtonom, Iran ne želi da legitimiše poteze koje šire američku sferu uticaja na Balkan.

• Strateško partnerstvo sa Srbijom: Odnosi Beograda i Teherana karakterišu se kao tradicionalno dobri, sa snažnim ekonomskim i kulturnim vezama. Očuvanje ovih odnosa visoko je na listi prioriteta iranske spoljne politike.

Geopolitičke implikacije u 2026. godini

U kontekstu trenutnih previranja na međunarodnoj sceni, prošlost Irana po pitanju Kosova služi i kao sredstvo za jačanja saveza sa Rusijom i Kinom, koje takođe dijeli isti stav. Time se jača blok zemalja koje se protiv jednostranih odluka koje nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN.

Dok Priština povremeno pokušava da lobira kod islamskih zemalja za nova priznanja, jasno je da je kod regionalnih sila poput Irana takvi pokušaji za sada nemaju odjeka. Za Teheran, granice Srbije ostaju nepromenjene, a dijalog Beograda i Prištine vidi se kao jedan put ka bilo kakvom rešenju, uz striktno poštovanje međunarodno priznatih normi.

Implikacije na BiH

Iako je Iran bio jedna od zemalja koja je među prvima priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine i dala vojnu podršku muslimanima u građanskom ratu slanjem svojih dobrovoljaca i materijalnom pomoći, kasnija politika Irana se promijenila.

Prema tvrdnjama bliskih saradnika bivšeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, tadašnje iransko rukovodstvo mu je u jednom razgovoru izrazilo rezervu prema toj politici, smatrajući da je bošnjačko rukovodstvo u BiH pod kontrolom CIA-e i SAD. Oni su tada najavili skori napad NATO na Srbiju i obećali da Kosovo kao fantomsku državu koju NATO bude formirao, nikada neće priznati. Takav stav Irana je ostao do danas.

Negativna retorika Prištine

U kontekstu ovakvog stava Irana treba posmatrati i odnos Prištine prema eskalaciji sukoba SAD i Irana.

U tom smislu su kosovske vlasti, uključujući predsjednicu Vjosu Osmani, zauzele izrazito proamerički stav. Priština je javno osudila iranske akcije na Bliskom istoku, nazivajući iranski režim „destabilizujućom silom“.

ISTOK