Više od 300.000 predmeta u BiH čeka epilog

Čak 286.002 predmeta bila su neriješena u sudovima širom BiH posljednjeg dana 2023. godine, kao i 19.729 u tužilaštvima, tako da je ukupna brojka 305.731.

Objavio je to Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH u svom izvještaju za prošlu godinu, u kojem je vidljivo da su najviše zatrpani opštinski i osnovni sudovi.

Naime, 31. decembra 2023. godine na rješavanje je u opštinskim sudovima čekalo 175.475, u osnovnim više od 70.000, u kantonalnim njih 26.072, a u okružnim 4.181 predmet.

Sud BiH je na kraju prošle godine imao 2.447 neriješenih predmeta, Vrhovni sud Federacije BiH 1.296, a Vrhovni sud Republike Srpske 2.103.

Ono što je ohrabrujuće jeste činjenica da je nakon famoznog korona perioda broj ovakvih predmeta počeo da se smanjuje u sudovima.

„Ukupan broj neriješenih predmeta u 2023. godini je smanjen za 5.625 predmeta ili dva odsto. Nakon perioda rasta broja neriješenih predmeta tokom 2020. i 2021. godine, zbog ograničenog rada sudova tokom pandemije kovid-19 evidentiran je pad broja neriješenih predmeta u sudovima, odnosno nastavlja se trend pada broja neriješenih predmeta u sudovima iz ranijeg perioda 2011-2019. godine“, precizirali su iz VSTS BiH.

Ipak, treba naglasiti i da je, u odnosu na 2022. godinu, ukupan priliv predmeta u 2023. smanjen za 6.392 predmeta.

Inače, smanjenje broja neriješenih predmeta je zabilježeno na svim nivoima sudskog sistema osim u Apelacionom sudu Brčko distrikta i u osnovnim sudovima.

„Povećanje broja neriješenih predmeta zabilježeno je u osnovnim sudovima za 832 predmeta, a Apelacionom sudu Brčko distrikta za 29 predmeta“, istakli su iz VSTS BiH.

Kada je riječ o tužilaštvima, ona su se u 2023. godini dodatno zatrpala. Ono što posebno zabrinjava jeste da je povećanje broja neriješenih predmeta zabilježeno na svim nivoima, osim u Tužilaštvu Brčko distrikta.

„Ukupan broj neriješenih prijava i istraga protiv poznatih lica je tokom 2023. godine povećan za 2.433 predmeta ili 14 odsto, pri čemu je broj osumnjičenih lica u neriješenim predmetima povećan za 2.458 lica“, naveli su iz VSTS BiH.

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u „Transparency Internationalu BiH“, kaže da se VSTS zaista trudi da donese smjernice na osnovu kojih bi pravosudne institucije postupale kako bi smanjile broj neriješenih predmeta. Predložio je i rješenja…

„Jedno od rješenja je tehničke prirode. Pod tim se podrazumijeva u prvom redu veći broj lica koja bi pomagala sudijama i tužiocima, kao i da se dodatno poboljšaju sistemi i oprema koji se koriste. Drugo rješenje je veći broj sudija i tužilaca, kao i da postojeći broj radi više i brže“, naveo je Ožegović u izjavi za „Nezavisne novine“.

Jedan od problema je i to, ocjenjuje, što sudije i tužioci, pogotovo pred kraj kalendarske godine, rješavaju samo lakše, odnosno manje predmete, kako bi popravili statistiku za godinu na izmaku.

„Dakle, među neriješenim predmetima su najčešće oni komplikovaniji, koji su teži za rješavanje. Potrebna je i tu volja postupajućih sudija i tužilaca“, napominje Ožegović.

Advokat Miloš Stevanović iz Bijeljine ističe da broj predmeta u sudovima, koji nisu riješeni, pokazuje da sudovi, suprotno nekim tezama koje su mogle da se čuju, ipak jesu pretrpani.

„Jedna od stvari koje bi mogle poboljšati rad sudstva bila bi povećanje plata, pogotovo u korist ljudi koji rade tehničke poslove i koji su desna ruka sudijama. Mislim da bi to u velikoj mjeri relaksiralo rad sudova i poboljšalo kvalitet. Posebno treba imati u vidu činjenicu da veliki broj ljudi u pravosuđu prelazi u privatni sektor. Država treba da razmisli o povećanju plata za ljude zaposlene u pravosuđu, jer bi to bila adekvatna stimulacija za njihov rad“, kaže Stevanović za „Nezavisne novine“.

(Nezavisne) Foto: Ilustracija/livelaw