Veliki skup o bezbjednosti novinara u Šapcu pretresao „vruće“ događaje: Potrebni su hrabri, ali ne mrtvi novinari!
Otvorenim sastankom u Šapcu veoma uspješno je nastavljena serija sastanaka Stalne radne grupe za bezbjednost novinara (SRG) širom Srbije u organizaciji Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM), a u okviru projekta “Sistem prevencije nasilja i zaštite novinara”. Projekat podržavaju Evropska komisija kroz program podrške nezavisnim medijima u Srbiji i medijsko odeljenje Misije OEBS-a u Srbiji.
Sastanku u Šapcu prisustvovali su Aleksandar Momčilović – javni tužilac u Posebnom javnom tužilaštvu za visokotehnološki kriminal, Rade Dragojević – javni tužilac u VJT Šabac, Jelena Aleksić – javni tužilac u OJT Šabac, Olivera Jovanović – javni tužilac u OJT Loznica, Nenad Marinković – javni tužilac u VJT Valjevo, Miloš Mirković – javni tužilac u OJT Valjevo, Snežana Jovanović – vf glavnog javnog tužioca u OJT Mionica kao i predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova: Viđan Krstić – PU Valjevo, Dragan Vujanić – oficir PI Šabac, Milan Lukić – OKP PU Šabac i Željko Stevanović – OKP PU Šabac.
Zaključujući sastanak, Veran Matić je naglasio da će o svim predlozima razgovarati sa predstavnicima tužilaštva i policije u SRG i da će nastojati da budu što prije sprovedena u praksi koja će pomoći u borbi protiv nasilja nad novinarima. ”Neophodno je otvoriti i dijalog sa sudijama o sudskoj praksi, dužini trajanja sudskih procesa u ovim slučajevim kako bi pravda bila i vremenski dostižna.” Podsjetio je da će u aprilu biti četvrt vijeka od ubistva Slavka Ćuruvije, da se još čeka konačni sudski epilog, kao i da posle pet godina suđenja uskoro počinje zasjedanje veća Apelacionog suda u slučaju paljenja kuće novinara MilanaJovanovića.
Tokom prošle godine ovakvi sastanci su održani u Beogradu, Čačku, Novom Pazaru, Subotici, Pančevu, Novom Sadu i Nišu sa idejom upoznavanja novinara i medijskih radnika sa mehanizmima zaštite koji im stoje na raspologanju. Pored sastanka, oni podrazumijevaju rad besplatne, 24-časovne SOS Sigurne linije (0800 100 115) za prijavljivanje slučajeva ugrožavanja bezbjednosti novinara, korišćenje informativne internet stranice i mobilne aplikacije „Bezbjedni novinari“ kao i treninge za unapređenje bezbjednosti novinara koje drži novinar, trener, urednik i nekadašnji direktor Centra za istraživačko novinarstvo Branko Čečen. Pomenuti trening održan je u Šapcu nakon sastanka Stalne radne grupe za bezbjednost novinara i promocije mjesečnog medijskog monitoringa ANEM-a.
Veran Matić, član SRG i predsednik UO ANEM istakao je značaj održavanja otvorenih sastanaka na kojem su se u ovom formatu po prvi put okupili novinari iz Šapca, Valjeva i Loznice. Matić ističe da je “cilj ovakvih susreta direktna razmjena skustava žrtava nasilja i pretnji sa predstavnicima institucija (tužilaštva i policije) sa ciljem unapređenja komunikacije, uspostavljanja povjerenja, povećane osjetljivosti na slučajeve nasilja i prijetnji novinarima i unapređenja funkcionisanja institucija.” Naglasio je važnost prevencije u domenu potencijalnog nasilja nad medijskim radnicima koje se, prema njegovim riječima, intenzivira sa povećanjem tenzija u društvu koje se odražavaju na tretman novinara.
75 predmeta prijetnji novinarima
Matić je u Šapcu predstavio osnovne podatke iz godišnjeg izveštaja Stalne radne grupe za bezbednost novinara i podatke iz evidencije Vrhovnog javnog tužilaštva koje je tokom 2023. godine formiralo 75 predmeta u vezi sa događajima na štetu novinara. U istom periodu riješeno je 23 predmeta – 9 sudskom odlukom (sve osuđujuće presude), 14 predmeta odlukom tužilaštva (6 predmeta rješenjem o odbačaju krivične prijave i 8 predmeta službenom bilješkom da nema mjesta pokretanju krivičnog postupka). Preostalih 52 predmeta su još uvek aktivni, od čega je za 5 predmeta u toku postupak pred sudom.
Najviše prijetnji je dalje iz domena člana 138. Krivičnog zakonika za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti (64 slučaja) dok se sa prijetnjama pojavljuju i uvrede, lake tjelesne povrede, zlostavljanje i mučenje, proganjanje kao i krivično djelo prinuda. Opisno se u evidenciji tužilaštva pominju i ometanje snimanja, oštećenje automobila, verbalni napad i praćenje.Tačno polovina slučajeva (37) su priketnje koje novinarima dolaze putem interneta koje su u nadležnosti Posebnog tužilaštva za visokotehnološki kriminal. Dvadeset devet slučajeva je u nadležnosti tri osnovna javna tužilaštva u Beogradu, sedam slučajeva je u nadležnosti Apelacionog javnog tužilaštva u Nišu dok se po jedan nalaze u Novom Sadu i Kragujevcu.
Pored devet osuđujućih presuda za djela koja su počinjena tokom 2023., prošle godine je pravosnažno okončano i pet sudskih postupaka za djela prijavljena u 2022. godini. Potvrđene su dvije presude – na kazne od 14 i 18 mjeseci zatvora uz potvrđivanje jedne oslobađajuće presude, izrečena je jedna mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi i donijeta je ponovljena prvostepena osuđujuća presuda.
Kada je riječ o evidenciji NUNS-a i UNS-a, u njima se bilježe i pritisci i ostali oblici ugrožavanja bezbjednost novinara koji nisu obuhvaćeni Krivičnim zakonikom. Primjetna velika razlika dodatna je potvrda o neophodnosti izmena Krivičnog zakonika čime bi veći broj ovih djela bio obuhvaćen krivičnim gonjenjem. „U toku su pripreme za pokretanje inicijative vezane za ove izmjene u koju će biti uključeni svi zainteresovani, kako bi se pripremio kredibilan prijedlog oko kojeg bi bio stvoren konsenzus”, naglasio je Matić.
U otvorenom i konstruktivnom razgovoru o prijetnjama kojima su izloženi i sopstvenim iskustvima, sa predstavnicima SRG, tužilaštva i policije su govoril: Darija Ranković – Kolubarske (Valjevo), Isidora Kovačević – Podrinske (Šabac), Nenad Kulačin – DLZ (Šabac) i Vladimir Mitrić – Večernje novosti (dopisnik iz Loznice) kao i Ivan Kovačević – Podrinske (Šabac), Slavica Vujanac – VA media (Valjevo) i Đorđe Mijailović – Nova (dopisnik iz Šapca). U razgovoru su učestvovali i Predrag Vujanac – Blic (dopisnik iz Valjeva), Marko Lazić – TV Valjevo plus, Nebojša Trifunović i Slobodan Pajić – Lozničke novosti, Goran Petrović – (Loznica info) i Aca Perić – Portal 015 (Šabac).
Svjedočenje Kulačina protiv Šapića
Svojevrsni uvod u debatu bila su svjedočenja novinara Nenada Kulačina koji je u poslednje vrijeme izložen najvećem broju priketnji i Vladimira Mitrića, dopisnik Večernjih novosti iz Loznice koji je već 18 godina pod svakodnevnom policijskom zaštitom.
Nenad Kulačin izrazio je duboku zabrinutost zbog nedostatka napretka u rješavanju brojnih prijava.
Požalio se i na nepostojanje povratnih informacija o statusu pomenutih slučajeva i predložio poboljšanja na tom polju kako bi u slučaju osuđujućih presuda, mogao javno da pohvali rad tužilaštva i prasvosudnih organa. Kulačin je istakao da je „veoma važno da imamo osuđujuće presude i stalne javne osude pošto smo konstantno izloženi takvim prijetnjama i komentarima. Moja djeca i majka vide prijetnje.
„Majka mi živi u Boru i ima osamdeset godina. Dobila je prijetnje silovanjem. Prijetnje su crvena linija koja ne smike da se prelazi”. Kulačin je naglasio da je pored verbalnih prijetnji izložen i SLAPP tužbama – ukupno tri je podnio Aleksandar Šapić, gradonačelnik Beograda sa ukupnim odštetnim zahtjevom u iznosu od dva miliona dinara. „Istovremeno, protiv njega nije podignuta optužnica zbog izjave tokom gostovanja na jednoj televiziji da bi nam isčupao srce kada bi nas sreo na ulici”. Kulačin se požalio na nedostatak solidarnosti među novinarima i zahvalio se ANEM-u, NUNS-u i Veranu Matiću na podršci u vezi sa unapređenjem sigurnosti njegove porodice i istakao potrebu za razumimevanjem novinara koji su izloženi prijetnjama i pritiscima.
Vladimir Mitrić je govorio o životu i radu pod policijskom zaštitom koja traje skoro dvije decenije. Napadač je, kaže Mitrić, nakon napada dobio unapređenje, a načelnik policije u Loznici se svojevremeno protivio ideji da kao novinar dobije adekvatno obezbeđenje. Mitrić se zahvalio organizacijama OEBS, ANEM, NUNS i UNS na podršci u praćenju njegovog slučaja i pohvalio efikasnost tužilaštva u vezi sa slučajem prijetnji koje je dobio pre dvije godine.
ISTOK