Političke igre oko Izbornog zakona dovode u pitanje legitimitet lokalnih izbora

Nametanje izmjena Izbornog zakona BiH koje najavljuje Kristijan Šmit biće izvjesno osporen od strane SNSD i vlasti u RS, a Milorad Dodik je kao odgovor najavio donošenje republičkog Izbornog zakona po kojem će se izbori provoditi mimo CIK-a BiH. Da li ćemo ući u fazu spornih lokalnih izbora i šta je sljedeći korak vlasti?

Najava iz OHR-a o izmjenama Izbornog zakona

Kristijan Šmit je već duži vremenski period najavljivao pa odgađao izmjene Izbornog zakona koje bi se uglavno svodile na tehničke izmjene, a koje bi bile u funkciji veće regularnosti izbornog procesa. I vlast i opozicija u Republici Srpskoj su rekli da su protiv nametanja bilo kakvih izmjena Izbornog zakona, odnosno da se one moraju donijeti u redovnoj skupštinskoj proceduri.

Tome u prilog su išle i najave da je vlast na nivou BiH sprema da u komunikaciji sa predstavnicima EU, ispuni uslove koji bi joj obezbjedili pregovarački status za članstvo u EU, a izmjene Izbornog zakona su svakako jedna od stepenica na tom putu. Zato se Šmit i pored najava krajem godine da će prije odluke o raspisivanju lokalnih izbora nametnuti potrebne izmjene, držao po strani u očekivanju da domaće vlasti to pitanje riješe. Međutim, pokazalo sa da vlast kupuje vrijeme i da nema interes da to pitanje riješi, pa je Šmit ovih dana opet najavio nametanje istih.

Političke igre vlasti i opozicije

Početkom sedmice je Parlament BiH na inicijativu SDA, koja je opoziciona stranka, imala na dnevnom redu navedene izmjene Izbornog zakona. Umiješao se i SDS i istovremeno predložio i izmjene Zakona o Ustavnom sudu, koji je već dugo vlast u RS izbjegavala da stavi na dnevni red, iako su je na to obavezali zaključci Narodne skupštine RS kada je i otvorena ustavna kriza u BiH, sa ključnim pitanjem statusa stranih sudija i preglasavanja u Ustavnom sudu na štetu RS.

SNSD je privremeno “zaboravio” na prioritet Zakona o Ustavnom sudu i donio niz drugih zakona koji su uslov za napredak BiH u evrointegracijama. Sada im je inicijativa SDS došla kao kec na deset i znajući kakva će biti reakcija bošnjačke strane po pitanju Ustavnog suda, poslanici SNSD-a, podržani od HDZ-a koji takođe nevoljno gleda na izmjene Izbornog zakona, podržali su da se Zakon o Ustavnom sudu stavi na dnevni red. Reakcija bošnjačke strane je bila u napuštanju sjednice Parlamenta BiH, a kolateral je bio Izborni zakon BiH.

Sve u svemu, kada se podvuče crta, vladajuće stranke, prije svega SNSD I HDZ su dobili ono što im je trebalo, prolongiranje izmjena Izbornog zakona. U protivnom bi morali javnosti da objašnjavaju zašto su protiv ovih izmjena Izbornog zakona. S druge strane, opozicija je ostala na suhom. Iako je upravo opozcija najviše insistirala na tehničkim izmjenama Izbornog zakona i regularnosti izbora, ovaj put je politički nadigrana od stranaka vlasti.

Izborna kriza i legitimitet izbora

Ukoliko dođe do sve izvjesnijeg nametanja izmjena Izbornog zakona od strane Kristijana Šmita, Milorad Dodik je već najavio donošenje “svog” Izbornog zakona u RS.

“Ukoliko se Šmit umiješa u Izborni zakon, stavljamo tačku na evropski put BiH”, najavio je Dodik i dodao: “U tom slučaju RS će donijeti svoj izborni zakon i sprovoditi izbore”. Dodik je ustvrdio kako su “ranije oteli RS nadležnosti u vezi sa izborima”,  te je tumačio Djetonski sporazum navodeći da “BiH može da sprovodi izbore za članove Predsjedništva i Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, a sve ostalo treba da sprovodi Republika Srpska”.

Time je Dodik vješto prebacio lopticu sa priče o regularnosti izbora na priču o nadležnostima. Ali je i otvorio sve izvjesniju izbornu krizu čiji epilog vrlo lako može da bude u spornom legitimitetu lokalnih izbora koji slijede u ovoj godini.

Kako će se u tom slučaju postaviti SDS i opozicija u RS ostaje nejasno, jer još uvijek nema eksplicitnijeg stava po tom pitanju iz njihovih redova? Stav SDS da neće podržati nikakvo nametanje zakona od strane OHR-a je jasan, ali je politička scena daleko složenija od tog načelnog stava i zahtijeva veći stepen visprenosti i angažmana, odnosno proaktivniji stav koji će ponuditi neko rješenje.  Ili će ponovo poslužiti kao “trojanski konj” vlasti koja vješto koristi ove nedorečenosti i lošu taktiku!?

U svakom slučaju, ukoliko dođe do radikalizacije pitanja Izbornog zakona, a sve je izvjesnije da hoće, zec će morati izaći iz šume. Ipak su izbori krajeugaoni kamen svih naših politika i sve se svodi na to kako opstati, odnosno osvojiti vlast. Što se tiče vlasti u RS ona će sve uraditi da se u izbornim pravilima i procedurama ništa ne mijenja.

ISTOK