Prema podacima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine sindikalna potrošačka korpa za mjesec mart 2024. godine iznosila je 2917,50 KM. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom iznosi 45,86 posto, dok pokrivenost minimalnom platom iznosi svega 21,22 posto.
Zbog rasta cijena u BiH građani pograničnih područja koriste priliku da u kupovinu osnovnih životnih namirnica odlaze u susjednu Srbiju ili Hrvatsku.
Jeftinije namirnice
Zavisno od potreba, na kupovini osnovnih životnih namirnica na mjesečnom nivou građani uštede od 100 do 300 KM. maraka, kažu analitičari. Najviše se kupuju hrana i lijekovi.
“ Zahvaljujući diferenciranoj stopi PDV-a kakvu imate, konkretno, u Srbiji , kupovina se mnogo više isplati. U Brčkom dosta prelaze do Hrvatske, narod se snalazi jer ide od proizvoda do proizvoda. Tako da se građanima isplati odvesti se do susjednih Badovinaca, prvog mjesta posle graničnog prelaza, pa čak i platiti mostarinu na Pavlović mostu, koja iznosi 180,00 dinara, to je oko 3,00 KM i tamo kupovati namirnice i lijekove i opet kada se sve to na kraju sabere, prođu jeftinije“, rekao je za Buku Jovan Vasilić predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača „Zvono“.
Na parkingu ispred trgovine u srbijanskom naselju Badovinci, koje je od Bijeljine udaljeno svega 15 kilometara zatičemo veliki broj vozila bh. registarskih oznaka.
„Ja često pređem kako bih kupio osnovne potrepštine za kuću. Hljeb kod njih iznosi manje od 1 KM, dok u našim pekarama dostiže i do 2.00 KM, pa i više. Kupujem i deterdžent, hranu,ali i lijekove. Lijekovi su tamo daleko jeftiniji. Ja, recimo, jedan isti lijek koji kod nas plaćam 18,00 KM, tamo nabavljam po cijeni od 4,80 KM“, za Buku je ispričao Ilija Pandurević iz Bijeljine.
Kada je riječ o osnovnim životnim namirnicama, preračunato u KM to izgleda ovako: cijena mlijeka iznosi 1,70KM; jogurt 2l- 3,40 KM; bijeli hljeb 0,90 KM;
„Meni svake sedmice dolazi veliki broj građana iz Bijeljine, ali i okolnih gradova. Kupuju na veliko, kažu da im se isplati „, kaže radmila Tanacković trkovkinja iz Badovinaca.
Građani ovog pograničnog, poljoprivrednog kraja osim namirnica i lijekova, često u proljeće i jesen kada je vrijeme radova u polju granicu prelaze i zbog kupovine sadnog materijala, na kome u Srbiji uštede od 50 do 70 %.
LijekoviuBiHnajskuplji
U odnosu na region bh. građani najskuplje plaćaju lijekove, pokazuje statistika.
„I osnovne životne namirnice su dosta jeftinije, a o lijekovima da i ne govorim. Na primjer, cijene lijekova koji su najčešće u upotrebi, a koji nisu na listama za subvencije od strane Fonda zdravstvene zaštite RS, kod njih su daleko jeftiniji“, rekao je za Buku Jovan Vasilić predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača „Zvono“ i podsjeća da dozvole za prodaju lijekova na području naše zemlje izdaje Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH kao krovna institucija, dok većinu propisa iz apotekarske djelatnosti donose entitetski nivoi.
„Apoteke su u nadležnosti entitetskih ministarstava, kao i maloprodajna marža. Cijenu diktira uvoz, ali i PDV koji u našoj zemlji iznosi 17% i najveći je u zemljama okruženja“, kaže za Buku Vasilić.
Uvozimo inflaciju
Domaća proizvodnja je uništena, tvrde ekonomisti, što je glavni razlog zbog koga cijene ne možemo sami diktirati.
„Zemlje okruženja imaju vlastitu proizvodnju, čime obaraju cijene uvoznih proizvoda .Mi nemamo domaću proizvodnju, ona je uništena, tako da i nemamo ništa čime bi smo korigovali te cijene. A nemamo ni robne rezerve kojima bi država intervenisala, tako da smo prepušteni hirovima uvoznika. Kod nas je inflacija veća nego na Zapadu i mi ,ustvari, uvozimo inflaciju“, pojasnio je za Buku prof. dr Aleksa Milojević, ekonomski analitičar.
Buka
