Za razliku od prethodnih nekoliko godina, kada nisu mogli naći mlade koji će raditi na takvim poslovima, poslodavci sada imaju i višak prijava, pa ponekad ne mogu primiti sve zainteresovane.
Da je tako, potvrđuje za “Nezavisne novine” i Saša Trivić, predsjednik Udruženja unije poslodavaca RS i vlasnik “Krajina klasa”, koji kaže da je povećan broj mladih koji žele da rade, kako tokom raspusta, tako i tokom cijele godine.
– Do prije tri godine niste mogli naći dovoljno onih koji su zainteresovani, ali tri godine naše kampanje i edukacije dovele su do velikog broja zahtjeva mladih koji žele da rade. Mi smo više nego iznenađeni i možemo reći da se već takmiče između sebe ko će naći bolji posao, što je zaista pozitivna promjena – rekao je Trivić i dodao da je sada bar duplo više njih koji žele da rade nego što je to bio slučaj ranijih godina.
Kako kaže, prije su imali problem da ih nađu, a danas se traži veza za sezonski posao preko ljeta.
– Sad ih ima mnogo više nego što je otvorenih mjesta. Oni ne rade teške poslove, već peru suđe, prodaje sladoled, hljeb i slično – ističe Trivić.
Aleksandra Marković, portparol “Tropic centra”, kaže da je ove godine, u odnosu na prethodnu, i u njihovoj kompaniji zabilježena veća zainteresovanost za sezonski rad.
– Najviše interesovanja za sezonski posao iskazuju učenici koji su završili treći razred srednje škole, zatim oni koji su maturirali, a nakon njih i studenti. Najčešći razlog zbog kojeg se prijavljuju za sezonski posao jeste mogućnost zarade džeparca u toku raspusta ili u periodu između ispitnih rokova – kazala je Markovićeva za “Nezavisne”.
Prema njenim riječima, u njihovim marketima sezonski radnici su zaposleni kao trgovci, te ističe da su ove godine primili više od 200 sezonaca.
Ivo Turkeš, direktor Omladinske zadruge KAB iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da i na njihova vrata sve češće pokucaju mladi koji traži posao.
– I kod nas je primjetno povećano interesovanje mladih koji žele da rade. Većina njih dolazi sa roditeljima i ponekad to nije baš dobrovoljno, ali mi vraćamo mlađe od 16 godina. Jest da su to pomoćni poslovi, ali su ozbiljni poslovi – kazao je Turkeš i dodao da, iako roditelji insistiraju da oni nešto stariji rade, ipak misli da mnogi od njih neće imati dobra iskustva, jer nisu spremni za sve to.
Pojašnjava da mladi najčešće slažu robu u buticima, dok u većim ugostiteljskim objektima peru suđe i slično.
– Recimo, kad slažu robu, mjesečno rade nekih 50 sati, odnosno kad ima potrebe – zaključio je Turkeš.
Nezavisne
