Skup telefon: Samo potreba ili znak moći
U BiH je tokom proteklih sedam mjeseci uvezeno 20 odsto manje mobilnih telefona u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci UOI BiH. Međutim, za njih su kupci inkeširali oko tri miliona KM više. Da li skuplji, nesumnjivo uglavnom i kvalitetniji telefoni potreba ili statusni simbol?
Podaci UIO BiH potvrđuju da je kupovna moć građana sve manje, pa je kod većine svaka marka potrošena prije nego što je i zarađena, na osnovne životne potrebe. S druge strane, onim bogatim novac nije problem pa kupuju sve skuplje mobilne telefone. Zašto potrošiti 5 do 6 puta više novca kada i jeftiniji telefoni imaju skoro iste funkcije i šta nam to govori?
“Govori nam to da imamo samo bogate i siromašene, one koji sebi mogu da priušte sve, na račun onih drugih koji nemaju. Više njih želi da ima telefon da bi drugi vidjeli nego što je njima potrebno”, smatraju građani Bijeljine.
Mali broj ljudi u BiH ima mnogo novca. Da je najskuplji telefon za njih statusni simbol, a ne potreba, potvrđuje i struka. To je, ističu, svojevrstan lični marketing.
“Poznato je da ljudi kroz robe i usluge, a ne samo mobilne telefone, nastoje da se kao potrošači pokažu drugačijim od ostalih, odnosno grade vlastiti identitet, kreiraju vlastiti imidž”, smatra ekonomista Admir Čavalić.
Da je to stvar prestiža i nekih modnih trendova, smatra i sociolog Vladimir Vasić.
“Time pokušamo da budemo na nivou u nekim društvenim krugovima, što stvara paradoks da mi u BiH trošimo više novca nego što imamo”, objašnjava Vasić.
Telefon nije jeftina igračka, ali ga ne kupuju samo bogati nego i obični ljudi koji za njega ponekad daju čitavu platu. Da li je razlog isti kao i kod bogatih?
“Oni žele da budu dio tog društva jer, kad sjede u kafiću, izvade telefon i onda svi mogu da vide šta imaju, a šta ne”, kaže jedna građanska Bijeljine.
Mobilni je lakše kupiti u odnosu na luksuzni automobil, sat ili nakit, pa je, dakle, pristupačniji statusnim simbolom u odnosu na klasične. Paradoksalno je da mobilni telefoni, umjesto da izjednačavaju i spajaju korisnike, jaz među njima produbljuju.
“Ono što najviše zabrinjava jeste što mobilni telefoni kod najmlađe populacije stvaraju ozbiljnu društvenu podjelu. Stvara se jaz između bogatih i onih manje bogatih. To kod djece može da bude i povod za konflikt”, objašnjava Vasić.
Da se djeca danas, svjesno ili nesvjesno, uče pogrešnom sistemu vrijednosti, pa i u odnosu prema mobilnim telefonima, na kojima obiđu svijet, a da istovremeno ne znaju da budu djeca, potvrđuju i građani.
“Kad sam bio mlađi, “krao” sam trešnje i šljive, igrali smo se loptom, žmurke …ne znam kud plovi ovaj brod”, prisjeća se jedan Dobojlija.
Često želimo da vjerujemo da smo mnogo drugačiji od ljudi sa zapada. Zato redovi nestrpljivih kupaca ispred, npr. prodavnica tehhike koji jedva čekaju da kupe neki novi model telefona prestižne marke, na bogatom zapadu, kod nas izaziva podsmijeh. Međutim, pitanje je jesmo li mi zaista toliko drugačiji od njih ili možda ipak i nismo… bar ne toliko koliko mislimo.
(BN) Foto: BN
