Obilježeno stradanje Srba na Kazanima. Za federalne medije to su Sarajalije!
Nastojanje da se na svaki način Sarajevo predstavi kao grad tolerancije i multietničnosti, najbolje pokazuje primjer Kazana gdje su tokom rata u jami na tom lokalitetu ubijani Srbi iz tog grada, a koje federalni mediji nazivaju Sarajlijama, iako je svakome jasno da su oni ubijani ne kao Sarajlije, nego kao Srbi.
Pri tome se kao „olakšavajuća“ okolnost navodi da su to Sarajlije koji su tokom 1992. i 1993. godine odbijali da se stave pod komandu Armije BiH. Za ovaj ratni zločin 1996. godine na kazne od 10 mjeseci do šest godina zatvora osuđeno je 14 bivših vojnika Armije RBiH, navode federalni mediji, dodajući da tačan podatak ubijenih građana Sarajeva na Kazanima nije poznat, a da se na spomeniku nalaze imena 17 Sarajlija srpske nacionalnosti.
Naravno, visoki funkcioneri grada prilikom današnjeg polaganja vijenaca i obilaska jame Kazani nisu propustili da istaknu kako je ovo primjer kulture sjećanja i otvorenosti Sarajeva.
“Danas mogu ponoviti riječi koje stoje na spomeniku ‘zajedno ćemo se s tugom i poštovanjem sjećati naših ubijenih sugrađana’. Danas smo tu da odamo počast nevino ubijenim komšijama u našem Sarajevu. Sarajevo i danas šalje poruku kako oštro osuđuje ubijanje bilo koje nevine žrtve, bilo da se nalazi u Sarajevu, BiH i bilo gdje drugdje. Sarajevo je uvijek bilo na pravoj strani istorije i jednako se postavljalo prema svima koji su žrtve. Bila bih ponosna da jedan ovakav spomenik vidim u Prijedoru. Mislim da je kultura sjećanja obaveza i dužnost svih nas u BiH”, poručila je Karić.
Nijedne riječi ni pomena da su te komšije bili Srbi, kao ni naznake da se sraman broj od 17 identifikovanih promjeni u stvaran broj stradalih Srba kojih po svim svjedočenjima nije ispod hiljadu. Komisija za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu od 1991. do 1995., koju je svojevremeno nakon rata formirala Vlada RS, u zaključcima navodi da je prijavljeno oko 800 nestalih Srba u ovom gradu i da ih do danas još 260 nije pronađeno.
Većinu zločina na Kazanima, prema Komisiji, počinili su pripadnici 10. brdske brigade ABiH kojom je komandovao Mušan Topalović Caco, dok se kao oni koji su bili umiješani u ove masakre navode pripadnici jedinice Ramiza Delalića.
Za ubistva na Kazanima u toku rata osuđen je veći broj pripadnika Desete brdske brigade, pa je tako Viši sud u Sarajevu zbog ubistva na Kazanima na po šest godina zatvora osudio Ziju Kubata, Esada Tucakovića, Refika Čolaka i Mevludina Selaka, dok su za neprijavljivanje krivičnog djela i počinilaca na po deset mjeseci osuđeni su Senad Hasić, Sabahudin Žiga, Samir Seferović, Omer Tendžo, Esad Raonić, Samir Ljubović, Senad Haračić i Armin Hodžić.
Kasnije su u Vrhovnom sudu Federacije zbog ubistva osuđeni Asif Alibašić na osam godina i Suad Osmanović zbog pomaganja u ubistvu na deset godina zatvora, Sead Kadić je oslobođen optužbe, dok je u toku postupak protiv Samira Bejtića za ratni zločin na Kazanima.
Ali, očigledno je da krivica nije samo na jednoj strani. Odgovornost je i na srpskoj strani koja nikada nije našla za shodno da se pitanju stradanja Srba u Kazanima posveti na odgovorniji način i osim ovog prvog izvještaja Komisije nikada se nije dalje odmaklo.
ISTOK
