Zamjenik gradonačelnika Trebinja Dražen Bošković nedavno je za medije rekao da ukoliko bude bilo potrebe za tim, a kad se ostale stvari poslože, u saradnji sa “Ženskim centrom” Grad će biti maksimalno na usluzi da se taj objekat izgradi i da bude na raspolaganju u Hercegovini. Grad će, rekao je on, raditi na prevenciji slučajeva nasilja i napomenuo da su aktivnosti Grada usmjerene na zdravu porodicu.
Ostalo je nejasno šta tačno znači zdrava porodica u situaciji kada brojne žene trpe različite oblike nasilja i tek jedan dio njih se odlučuje da to i prijavi.
Obećanja za izgradnju sigurne kuće stizala su i prethodnih, mahom izbornih i predizbornih godina, no izgradnja sigurne kuće u Trebinju do danas nije ni započeta.
Na pitanje da li postoji svijest o tome da je prošlo 20 godina otkad je pokrenuta ova inicijativa, Bošković odgovara da to pitanje treba postaviti “Ženskom centru”.
Foto: Ana Betrićević (Novinarke protiv nasilja)
Iz “Ženskog centra”, koji je inicijator ideje više godina su insistirali na realizaciji i pokušavali da skupe sredstva za izgradnju.
Zbog negativnog istkstva svih prethodnih godina iz ove organizacije danas se uzdržavaju od izjava za medije, sve dok temelji sigurne kuće ne budu postavljeni.
Kažu samo da je u dogovoru sa Gradom Trebinjem određena lokacija, da bi uskoro trebalo da počne revidiranje postojećeg projekta, a zatim bi ušli u proces dobijanja građevinske dozvole.
To bi trebalo da urade do kraja godine, budući da su ograničeni rokom utroška namjenskih donatorskih sredstava.
U cijelu problematiku nedavno se uključila i organizacija UN women. U junu prošle godine obaviješteni su o nastojanjima Ženskog centra da konačno realizuju dugo najavljivani projekat. Kažu da bi sigurna kuća mogla da bude održiv model podrške koji će osigurati da žene i djeca suočeni s nasiljem imaju sigurno mjesto za obnovu svojih života. Takođe, prepoznata je uloga sigurne kuće u jačanju sposobnosti lokalne zajednice da odgovori i spriječi nasilje u porodici, doprinoseći široj kulturi nulte tolerancije na nasilje nad ženama i djevojčicama.
Iz UN womena rekli su Direktu da očekuju da će sigurna kuća biti izgrađena u roku od jedne do dvije godine. Međutim, cijeli proces, kažu, zavisiće od situacije na terenu, što bi možda ponovo moglo da uspori ovaj značajni projekat.
“Sigurne kuće moraju ispunjavati posebne standarde za objekte, sigurnost i operativne procedure, uključujući obezbjeđivanje lokalnih licenci i dozvola. Poštivanje međunarodnih smjernica propisanih Istanbulskom konvencijom i GREVIO preporukama je od suštinskog značaja, a one uključuju osiguravanje privatnosti preživjelih i zapošljavanje obučenog, kvalifikovanog osoblja, a efikasna koordinacija sa lokalnom policijom, socijalnim službama i zdravstvenim ustanovama ključna je za sveobuhvatnu podršku. Osim toga, osiguravanje finansiranja i upravljanje budžetom putem grantova i donacija je od vitalnog značaja za održivost sigurne kuće. S obzirom na ove zahtjeve, važno je prepoznati da će uspostavljanje sigurne kuće biti dugotrajan proces. Grad Trebinje i Ženski centar, zajedno sa relevantnim partnerima, ostaju posvećeni procesu”, rekli su Direktu u ovoj organizaciji.
Ističu da su dosadašnju realizaciju projekta pratile brojne prepreke, u prvom redu nedostatak novca koji je omeo mogućnost pokrivanja osnovnih troškova, kao što su izgradnja objekta, plate osoblja i operativni troškovi.
“Pored finansijskih ograničenja, prepreka je i nedostatak institucionalnih i infrastrukturnih kapaciteta, uključujući nedostatak stručnog osoblja i nedovoljnu koordinaciju među zainteresovanim stranama. Ovi faktori su ometali napredak utičući na planiranje, implementaciju i održivost projekta sigurne kuće. Rješavanje ovih izazova zahtijeva višestruki pristup, uključujući povećano finansiranje, poboljšanu alokaciju resursa i ojačane napore za izgradnju kapaciteta. UN Women se nada da će lokalne vlasti to prepoznati kao prioritet u Trebinju i okolini i uložiti sve napore da uspostavu sigurne kuće postave kao prioritet”, rekli su Direktu i napomenuli da su ovu inicijativu dostavljali različitim donatorima.
Un women je u Trebinju održao dva sastanka, zajedno sa Gradom Trebinje, kako bi se okupili svi relevantni partneri uključeni u projekat, uključujući Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske, Ministarstvo unutrašnjih poslova RS, Centar za socijalni rad, Dom zdravlja Trebinje, Ambasada Austrije, OSCE i organizacije civilnog društva koje djeluju u ovom polju.
“Tokom jednog od ovih sastanaka, UN Women je objavio da su se austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova i Vienna Insurance Group obavezali uložiti više od 60.000 KM za sigurnu kuću. Osim toga, Ambasada Austrije u Bosni i Hercegovini je izrazila interes za dalju podršku i promociju ove inicijative”, navedno je u odgovoru UN womena.
Izgradnja sigurne kuće u Trebinju ključna je za rješavanje potreba istaknutih preporukama GREVIO-a i Istanbulske konvencije. Takav objekat bi pružio osnovnu podršku i zaštitu žrtvama nasilja u porodici, osiguravajući postojanje sigurnog mjesta gdje se mogu obratiti uz pristup pravnim, psihološkim i socijalnim uslugama neophodnim za njihov oporavak i osnaživanje. Istanbulska konvencija, UN-ova Rezolucija 1325 “Žene, mir i sigurnost”, i drugi međunarodni sporazumi koje je Bosna i Hercegovina ratificirala priznaju neophodnost uspostavljanja sigurnih kuća za žrtve nasilja u porodici na osnovu njihovog geografskog porijekla. Ova inicijativa u Trebinju predstavlja konkretan korak ka ispunjavanju ovih preporuka i osiguravanju da žrtve koje su preživjele nasilje u toj regiji imaju jednak pristup uslugama koje spašavaju živote.
Potrebno 700.000 maraka
Prema posljednjoj gruboj procjeni, projekat sigurne kuće trebalo bi da košta 700.000 maraka. Do sada je prikupljeno ukupno oko 288.000 maraka i još uvijek nedostaje oko 411.000 maraka.
Ženski centar za sve ove godine uspio je da skupi oko 175.000 maraka
Da su je izgradili prije samo četiri godine na taj projekat potrošili bi nešto manje od 500.000 maraka.
Predviđeno je da sigurnu kuću u Trebinju vodi nevladina organizacija “Udruženje Sigurna kuća”, koje će biti formirano od osoblja i članica Ženskog centra Trebinje, ali koje će biti nezavisno od ove organizacije.
Statistika u Hercegovini
Prema podacima koji su Direktu dostavljeni iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS, Policijska uprava (PU) Trebinje je za prvih šest mjeseci ove godine evidentirala 12 krivičnih djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, što je nešto manje u odnosu na prošlu godinu.
Sedam krivičnih djela evidentirano je u Trebinju, tri u Nevesinju i dva u Bileći.
Tokom 2020. godine broj evidentiranih krivičnih djela je bio 39, zatim jedan prekršaj, a u 13 slučajeva dostavljen je izvještaj o počinjenom nasilju. Tokom te godine 14 žrtava je bilo muškog pola, dok je u 44 slučaja žrtva nasilja u porodici bila žena.
U tabeli ispod donosimo pregled policijskih prijava koje su se odnosile na slučajeve nasilja u porodici.
Policijska statistika
“Policijska uprava Trebinje je Okružnom javnom tužilaštvu u ovom gradu podnijela 131 izvještaj o počinjenom krivičnom djelu “nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici”, evidentirani prekršaj je riješen prekršajnim nalogom i podneseno je 25 izvještaja o počinjenom nasilju u porodici u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici RS”, navedeno je Direktu u odgovoru MUP-a.
Takođe, u 2024. godini tri izvršioca su evidentirana kao povratnici u Policijskoj stanici Trebinje, dok u drugim stanicama nije bilo evidentiranih povratnika.
U BiH sada postoji osam sigurnih kuća koje vode nevladine organizacije, od kojih su tri u Republici Srpskoj. Organizacije koje se bave zaštitom žena od nasilja više puta su upozoravale da je nasilje prisutnije nego što se prijavljuje, budući da značajan broj žena odluči da nikada ne progovori o njemu.
Direkt je ranije razgovarao sa ženom koja je preživjela nasilje u porodici, a njenu priču čitajte na OVOM LINKU.
Direkt portal
