„Džaba sve titule svijeta, ako se BAVITE SAMO KOZMETIKOM, a ne suštinom“ Živiš u „gradu“ koji nema bolnicu, fakultet, ni dobar javni prevoz

„Džaba sve titule svijeta, ako se BAVITE SAMO KOZMETIKOM, a ne suštinom“ Živiš u „gradu“ koji nema bolnicu, fakultet, ni dobar javni prevoz

Republika Srpska ima 18 razvijenih jedinica lokalne samouprave, odnosno gradova. Neki su veći, neki manji, a neki iznenađenje na „listi“. Mi smo pitali građane da li smatraju da stvarno žive u razvijenom mjestu, šta to imaju, a šta im nedostaje.

Osim Banjaluke, Bijeljine, Prijedora, Doboja, Trebinja, Gradiše, razvijene lokalne jedinice su i Gacko, Derventa, Zvornik, Istočna Ilidža, te Istočno Novo Sarajevo, Laktaši, Mrkonjić Grad, Pale, Prnjavor, Stanari, Teslić i Ugljevik.

Banjaluka, po broju stanovnika i potreba, sigurno zaslužuje status grada, smatra Slaviša Mašić. Ipak, postoji ali.

-Banjaluci nedostaje funkcionalan, bolje organizovan, čist i tačan javni prevoz. Malo se radi na promociji grada kao turističke destinacije, jer unapređenje turizma nije samo postavljanje turističke signalizacije nego i sadržaja. Šteta je da kao centar entiteta Banjaluka nema razvijen kongresni turizam, a to bi puno značilo s obzirom na položaj i blizinu aerodroma, Evropske unije i nekih većih gradova – smatra on. Definitvno, poručuje, Banjaluci nedostaje jeftiniji javni prevoz i jedan veliki kulturni događaj, festival, nešto vrijedno pažnje.

TREBINJE
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Za Trebinje će se mnogi saglastiti da je jedan od najljepših gradova Srpske. Klima, blizina mora, arhitektura tek su neki razlozi zašto ga mnogi smatraju tako privlačnim. Ali, šta o njemu kažu Trebinjci.

Marko K. poručuje kako ovaj najjužni grad Srpske, ima razvijenu privredu, dobro opremljenu bolnicu, te napominje da se sada gradi još jedna. Ističe da je jedna od glavnih karakteristika što mnogi ovaj grad smatraju toliko lijepim i odlična klima, sa puno sunca, te blizina mora.

-Ali, nedostaje mjesta za izlazak. Bilo bi dobro da imamo veliki tržni centar, jer kada trebamo u veću kupovinu idemo u Mostar ili Podgoricu. Putevi u gradu su dobri, ali u okolnim naseljima ne. Da ne govorim o pravcima prema Bileći i Nikšiću. Imamo dosta srednjih škola, ali samo nekoliko fakulteta, pa studenti iz našeg grada najčešće odlaze u Banjaluku, Novi Sad i Beograd – kaže on za Srpskainfo. Dodaje i kako je u Trebinju veoma teško kupiti stan. Kvadrat u prosjeku sada košta oko 3.800 maraka.

Za Gradišku su mišljenja podijeljena. Naša sagovornica Sanja T. ističe kako njeno mjesto ne zaslužuje da ima status grada.

panorama Gradiške
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

-U Gradiški je sve manje ljudi. Nema industrije. Mladi se ovdje ne zadržavaju. Zašto i bi kada su im iz našeg pograničnog mjesta blizu i Beograd i Novi Sad – govori ona. Njen sugrađanin Dejan Č. poručuje da Gradiška treba da ima status grada i zbog toga što je „glavni ulaz“ u Republiku Srpsku.

-Ima lijepo šetalište uz kej, muzička škola i KUD su puni. Znate li da imamo jedan od najvećih kružnih tokova. Imamo i dosta trgovina, bioskop. Ne fali joj puno toga i mislim da treba da ima status grada – kaže on za Srpskainfo.

Marija S. iz Prnjavora poručuje da je možda i subjektiva, ali da njeno rodno mjesto zaslužuje da ima tituli grada.

-U posljednjih nekoliko godina ’Mala Evropa’ se lijepo razvija. Gradi se, postaje bogatija sadržajem. Počela je izgradnja kina „Slavica“, o kojem su stariji mještani oduvijek pričali. Takođe, u posljednje vrijeme se radi na rekonstrukciji objekata, dobili smo i Zavičajni muzej. Međutim, ima tu još mnogo posla – naglašava ona. Prema njenim riječima, kada se prođe centrom grada, na prvu sve izgleda ušuškano i lijepo. Ali, nedostaje šetalište i više parkova.

-Imamo predivan ’Borik’, prirodni ambijent nadomak centra grada, ali prilično zapušten. Nedostaje tu klupica, sadržaja… Iako se dosta gradi i radi, smatram da su neka gradska naselja prilično zapuštena. Navešću kao primjer ulicu Ive Andrića, udaljenu svega 10-ak minuta od centra grada, a koja, ne samo da ne zaslužuje da nosi ime našeg nobelovca, nego se kosi i sa titulom koju Prnjavor nosi.  Zar jedno gradsko naselje ne zaslužuje makar rasvjetu i asfalt? Takođe, u gradu ne rade semafori, puste ih u funkciju samo kada se polaže za neku kategoriju – kaže ona. Poziva gradske vlasti da se „pozabave“ problemom napuštenih životinja, prije svega, izgradnjom adekvatnog prostora, odnosno, azila u kojem bi bile smještene.

-Na kraju, džaba sve titule svijeta, ako se bavite samo kozmetikom, a ne suštinom – poručuje ona.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Milica P. iz Laktaša bez puno razmišljanja navodi šta to fali mjestu u kojem živi, a koje ima status grada.

Nemamo kino. Imamo jedan kružni tok, jedan semafor, jedan parkić, jedan trg, nemamo klubove za izlaske, tržni centar. Imamo Dom zdravlja i za sve dalje ljekarske usluge moramo u Banjaluku, kao što moramo da dođemo i ako trebamo u ozbiljniju kupovinu. Nemamo gdje da šetamo, jer se grad nalazi uz glavni put – nabraja ona. Dodaje kako do sada nisu imali srednje škole, a da se sada gradi srednjoškolski centar. U Banjaluku se dolazi i i zbog studiranja i zbog posla.

-Ono što je dobro je što imamo banju Laktaši, veliki otvoreni bazen, imamo dosta marketa. A dobra je povezanost autobuskim linija sa Banjalukom, Srpcem i Gradiškom – kaže ona za Srpskainfo.

Ko može da bude grad?

Zakon kaže da se grad može uspostaviti na urbanom području koje ima više od 50.000 stanovnika i u posljednje tri godine ima status razvijene opštine. Ali, i opština koja ima stopu zaposlenosti iznad rapubličkog prosjeka takođe može da ima status grada bez obzira na broj stanovnika. Kriterijumi za ocjenu stepena razvijenosti jedinica lokalne samouprave su i ostvareni ukupni prihodi registrovanih privrednih subjekata po stanovniku, ostvareni budžetski prihodi u prethodnjoj godini na nivou lokalne samouprave po stanovniku, stopa nezaposlenosti, gustina naseljenosti, broj registrovanih vozila, broj učenika, opšta stopa prirodnog priraštaja…

Srpskainfo

CATEGORIES
Share This