Mrtvi glasaju, živi ispaštaju

Uprkos obećanjima političkih partija, Crna Gora ulazi u još jedan izborni proces sa nesređenim biračkim spiskom. U susret predsjedničkim izborima, zakazanim za 19. mart, imamo fantomske birače, mrtve koji i dalje glasaju, a živi ispaštaju zbog toga što posao opet nije završen, jer političke volje nije bilo.

Na izborima se, prema posljednjim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, može izjasniti 543.175 građana, što je za preko tri hiljade birača više u odnosu na parlamentarne izbore održane 2020. godine. Prema Zavodu za statistiku, u Crnoj Gori živi oko 618.000 stanovnika, što govori da su oko 88 procenata građana – birači.

Zamjenica programske direktorice Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milena Gvozdenović ocijenila je za „Dan“ da već godinama svjedočimo tome da je našim izabranim predstavnicima sve preče od potrebe da Crna Gora unaprijedi uslove za održavanje izbora i izborni ambijent generalno.

– A jedan od ključnih preduslova za to je upravo kvalitetan birački spisak. Dugogodišnja vlast koju je predvodio DPS izbjegavala je reforme i protraćila je vrijeme koje smo imali da sprovedemo mnoge kompleksne reforme koje bi dovele do uređenog biračkog spiska. Taj problem se nije riješio promjenom vlasti. Naprotiv, prilično brzo su zaboravili da su obećavali građanima čišćenje biračkog spiska dok su bili opozicija, i partije vlasti su dale znatan doprinos tome da izborna reforma doživi propast – navodi Gvozdenović.

Prema njenim riječima, danas je teško naći nekoga u parlamentu kome je u interesu da se uredi birački spisak.

– Po starom dobrom običaju, biračkog spiska se političari sjete samo uoči izbora i to zarad političkog prepucavanja a ne dijaloga o problemima i rješavanju tih problema. Mi ovdje govorimo o poslu koji je do sada mogao da se završi da je bilo političke volje. Suština priče o biračkom spisku je u reformi registra prebivališta i zaštiti od nelegalnog posjedovanja državljanstva druge države, ali ti reformski zahvati se prosto nijesu desili – ističe naša sagovornica.

Gvozdenović dodaje da je reforma registra prebivališta osjetljiva, nepopularna, dugotrajna ali je neophodna jer ovaj registar predstavlja kičmu moderne države.

– On je važan za izbore, ali i za popis, naplatu poreza, bezbjednost građana i za mnoga druga važna pitanja. Kako bi se riješio problem potrebno je značajno poboljšati legislativu, a onda sprovesti opsežnu terensku kontrolu i razmotriti svaki pojedinačan slučaj, kako bi država „pronašla“ svoje državljane i utvrdila ko od njih jednovremeno ostvaruje biračko pravo i u zemlji u kojoj boravi i u Crnoj Gori. Ovo nije jedini problem koji je važno riješiti kako bi se „očistio“ naš birački spisak, jer imamo probleme vezane za registar državljana Crne Gore i matični registar umrlih. Zašto ovo nije bilo važno našim izabranim predstavnicima i zašto se time godinama ne bave, pitanje je koje ih svakog dana treba pitati – podvlači zamjenica programske direktorice CDT-a.

Analitičar i novinar Predrag Zečević ističe da je izvršna vlast propustila priliku da sredi biračke spiskove.

– Nije postojala politička volja svih vladajućih partija da se to uradi. Sad smo došli u situaciju da imamo više birača u Crnoj Gori nego građana koji žive u našoj državi. Razlog – nedostatak političke volje vladajućih partija – poručio je on.

Koordinator Alternative Vesko Pejak kazao je za „Dan“ da pitanje biračkog spiska nije riješeno i neće biti riješeno u mandatu 43. Vlade.

– Vlada koju je DPS birao neće izbrisati 20.000–30.000 fantoma koje imamo u biračkom spisku. DPS bi bez njih imao bar tri manje poslanika. To znači da će se upis „fantoma“ čak povećati, da bi DPS kompenzovao broj glasača koji je sve manji. Ova Vlada je izabrana da ništa ne uradi. Šverc se nastavio. Cigarete prolaze nesmanjenim intenzitetom. Droga nikad intenzivnije nije prolazila preko Crne Gore. URA, DF i SNP ne žele da unište DPS. Žele samo da rade u okviru biračkog tijela koje slijepo vjeruje da su to partije koje se bore da DPS smijene sa vlasti. Naivno – istakao je Pejak.

Evropska komisija je u posljednjem izvještaju za 2022. godinu konstatovala da nije postignut nikakav napredak kad je u pitanju izborna reforma, te da je posebno sporno pitanje duplih birača.

(Dan)