Studija je pokazala da dosada vrlo negativno utiče na rezultate testova.
Iako je dosada trenutno vrlo intenzivno proučavan fenomen, pojava dosade na ispitima znanja do sada je u istraživanjima potpuno ignorisana. Glavni uzroci dosade je, tvrde, manjak ili, s druge strane, višak izazova tokom ispita.
Veliki broj studija je već pokazao da dosada ima štetan uticaj na učenje i performanse, ali i na mentalno i fizičko zdravlje. Naučnici su svoje istraživanje sada proširili i na svakodnevicu djece u školama.
Dosada se tako javlja i kada ispitni materijal nema ličnu važnost za učenike. Visok nivo dosade je imao negativan uticaj na rezultate testova. S tim u vezi, naučnici su prvi put formulisali takozvanu hipotezu o obilju i uspjeli su da je potvrde.
Hipoteza o obilju kaže da je dosada štetna za učinak, naročito kada je pretjerana, jer bi tada svi mentalni resursi morali biti iskorišteni za rješavanje zadataka. S druge strane, ako je dosada nastupila kao rezultat manjka izazova, resursa za obradu zadataka bi bilo u izobilju.
U studiji je učestvovalo ukupno 1.820 njemačkih učenika od 5. do 10. razreda. Pitanja o stepenu dosade, da li je zadatak bio prezahtjevan ili nezahtjevan, te o relevantnosti zadataka za život pojedinca postavljena su direktno između blokova zadataka na testu.
Istraživači takođe navode preporuke za nastavnike i zakonske staratelje. Tako bi nastavnici, naprimjer, u cilju suzbijanja dosade na provjerama znanja trebali pripremiti ispitne zadatke na način da imaju veze sa stvarnim životom učenika.
Zadaci ne bi trebali biti ni preteški ni prelagani.Čak i roditelji mogu podržati svoju djecu tako što će pokrenuti otvorenu diskusiju o tome da li su učenici u školi preopterećeni ili imaju premalo izazova. Posebno u slučaju prekomjernog napora u školi, potrebno je brzo reagovati kako bi se izbjegla dosada i drugi negativni učinci kao što je drastičan pad uspjeha.
(Srpskainfo)
