Pećina u Hrustovu, neiskorišteno turističko blago
– Pećina u selu Hrustovo, nadomak Sanskog Mosta, jedan je od prirodnih dragulja ovih prostora i u narednim godinama biće među prioritetima u radu Turističke zajednice u ovoj općini, koja je nedavno osnovana.
„Hrustovačka i Dabarska pećina, kao i vodopad Blihe, biće u fokusu našeg djelovanja. Radi se o atraktivnim turističkim destinacijama koje, međutim, u prošlosti nisu iskorištene na pravi način. Skupa s drugim prirodnim ljepotama i destinacijama, pećina u Hrustovu će činiti nezaobilazni dio naše turističke ponude“, kaže Edis Rasavac, direktor pomenute ustanove. Prema njegovim riječima, preduslovi za to su izgradnja neophodne infrastrukture, koja uključuje prilazne puteve i osvjetljenje unutrašnjosti ovog veličanstvenog prirodnog spomenika, a sredstva za realizaciju tih ciljeva tražiće se kod domaćih i međunarodnih finansijera.
Ova pećina je ranije proglašena spomenikom prirode i pod zaštitom je države Bosne i Hercegovine.
Krase je stalaktiti i stalagmiti, koji je umjetnički izvajala tajnovita ruka prirode, a njena veličanstvena unutrašnjost svakog posjetioca ostavi bez daha. Ulaz u pećinu je veliki otvor u okomitoj stijeni, svod u njenoj unutrašnjosti je visok nekoliko metara, a sama pećina prostrana, što ostavlja utisak impozantnosti.
Dužina pećine je nekoliko stotina metara, s tim što se putevi u njoj račvaju u dva pravca.
Uski rukavci ove spilje, zbog svoje nepristupačnosti, predstavljaju veliki izazov za speleologe i avanturiste željne adrenalina.
Priroda se potrudila da na ovome mjestu izvaja čudesne i različite oblike vajajući hiljadama godina čvrstu krašku stijenu, te je stvorila stalaktite i stalagmite kojih se ne bi postidjela niti jedna umjetnička galerija na svijetu.
U pećini se nalazi i malo jezero čija veličina ovisi o godišnjem dobu i količini vode koja dopire u unutrašnjost pećine.
Arheološka istraživanja koja su vršili stručnjaci Zemaljskog muzeja iz Sarajeva početkom dvadesetog vijeka otkrila su da je ulaz u pećinu nastanjivan u najranijim fazama postanka ljudskog roda.
Na tom prostoru otkriveni su kulturni slojevi iz različitih epoha ljudskog bivstvovanja, kao što su prahistorijska ognjišta gdje se ložila vatra, a pronađeni su i raznovrsni alati, oružja i oruđa, te ostaci kostiju životinja kojima se hranio prvobitni čovjek.
Ulaz u pećinu bio je savršeno sklonište i zaštita za naše pretke od zime, vjetra i drugih vremenskih nepogoda. Obimna arheološka istraživanja otkrila su i ostatke grnčarije koji pripadaju vučedolskoj kulturi, čija je postojbina zapadna Slavonija i mjesto Vučedol nadomak Vukovara.
Smatra se da su pripadnici ove progresivne i napredne kulture tokom prahistorije migrirali u ove predjele i sa sobom donijeli svoje civilizacijske tekovine. Svi arheološki predmeti koji su pronađeni tokom pomenutih istraživanja danas se čuvaju u Zemaljskom muzeju.
Prije desetak godina predstavljen je i marketinški projekat razvoja Hrustovačke pećine, na osnovu kojeg bi se ona prezentirala u turističke svrhe.
Međutim, od tada se ništa na ovome planu nije uradilo, a pećina je često na udaru nesavjesnih pojedinaca koji skrnave njeno bogatstvo.
(Nezavisne)
