Januaru nikad kraja: Psihologija iza osjećaja da se ovaj mjesec čini POSEBNO DUGIM

Januaru nikad kraja: Psihologija iza osjećaja da se ovaj mjesec čini POSEBNO DUGIM

Januar je nezvanično proglašen najdužim mjesecom u godini iako traje 31 dan, baš kao i šest drugih mjeseci u kalendaru.

Ali za razliku od sunčanog jula ili užurbanog decembra, za mnoge ljude prvi mjesec u godini uvijek djeluje kao da traje čitavu vječnost.

Naša percepcija vremena igra veoma važnu ulogu u tome, ali zašto je netrpeljivost prema januaru postala praktično godišnja tradicija? Kako prenosi Yahoo Life, psiholozi kažu da postoji bezbroj razloga zašto januar može djeluje kao da “vuče”.

Razočaranje poslije praznika

Klinički psiholog Kloi Karmajkli kaže da u januaru može da se dogodi da nam bukvalno “popadaju” hormoni za sreću, nakon praznične sezone.

– Dobijamo ili dajemo poklone, gledamo druge ljude kako doživljavaju čaroliju praznika koju stvaramo i jednostavno nas preplavi dopamin, zbog čega se osjećamo zaista dobro – objašnjava Karmajkl i dodaje: – Dakle, poslije praznika može da postoji taj osjećaj iscrpljenosti ovih hemikalija… Skoro da se osjećamo kao da nam je neko povukao emocionalni tepih ispod nas, i to je kontrast koji dolazi nakon vrhunca praznika – kaže.

Hladniji, mračniji dani

Zajedno sa januarom dolazi vrhunac najgorih zimskih vremenskih uslova i neki od najmračnijih dana u godini. Ovo može da pogorša sezonski afektivni poremećaj i da prouzrokuje da se mnogi sakriju u svoje domove, zbog čega je u januaru i mnogo manje spontanih društvenih okupljanja, koje ljude čini srećnim.

Suočavanje sa dugovima

Ovo je takođe doba godine kada se mnogi možda trgnu pred svojim bankovnim računima poslije praznika — i shvataju da treba da stegnu kaiš.

– Mnogi su možda previše potrošili, tako da to može da utiče na naš osjećaj blagostanja – upozorava Karmajkl.

Vraćanje rutinama

Klinički psiholog Pauline Vallin kaže da, ako niste bili ljubitelj svoje rutine prije praznika, povratak na svakodnevicu nakon nekog slobodnog vremena može da vam padne teško i da vam učiniti da vam dani budu duži.

Karmajkl na to dodaje da da ne samo da može da vam bude teško da se vratite svojoj uobičajenoj rutini vježbanja poslije praznične pauze, već možda osjećate i posljedice gubitka onih endorfina koji izazivaju sreću koje biste inače požnjeli od vježbanja.

Nova godina, novi pritisci

– Neki osjećaju i pritisak u vezi sa svješću o protoku vremena, pošto je januar početak nove godine – upozorava psiholog i kaže:

– Možda se osvrću na ono što su uradili ili nisu postigli prošle godine i osjećaju pritisak u vezi godine koja je pred nama.

Fokus na teške stvari

Valin kaže da svi ovi neprijatni aspekti januara mogu zauzvrat da utiču na to kako percipiramo vrijeme.

– Postoji mnogo faktora koji utiču na našu percepciju vremena, ali generalno, kada smo u nelagodnosti ili bolu, ili nam je dosadno ili smo uznemireni, onda obraćamo više pažnje na našu nelagodu i koliko dugo ona traje – objašnjava psiholog.

Srećom, postoje neki koraci koje možete da preduzmete da bi vam se januar malo ubrzao.

Planirajte zabavne aktivnosti

Valin kaže da mnogi donose odluke i planove za koje se osjećaju obaveznim da urade u novoj godini, ali bi takođe trebalo da se potrudite i da uradite “nešto novo i drugačije” u čemu ćete zaista da uživate. Tu su uvijek neki zabavan čas ili hobija ili interesovanja koja ste zanemarili.

Karmajkl predlaže i neko brzo putovanje.

– To ne mora da bude nešto superfantastično – dovoljno je nekoliko sati vožnje do mirnijeg mjesta u prirodi – kaže ona i napominje: – Samo saznanje da imate vremena da se smirite, razmislite i podmladite može zaista da vam pomogne.

Počnite novu godinu zdravo

– Razmislite o paketu ličnih treninga ili masaži ili nekim časovima meditacije. Pa i kuvanja, što da ne –  kaže Karmajkl i dodaje:

– To može da vam pomogne da taj osjećaj pritiska tokom nove godine pretvorite u osjećaj prilike i novog početka

Naspavajte se dodatno

– Možda ste malo pregorjeli od svih prazničnih aktivnosti, i osjećate se da ste na mentalnom i emocionalnom nivou jednostavno iznemogli. Kada spavate, to vam je stanje kao da mozak defragmentira disk na vašem kompjuteru, zaista se sam organizuje. Zato, može vam biti veoma korisno da sebi date mali period hibernacije nakon tog velikog naleta aktivnosti – ističe psiholog.

Zapamtite – sve ima svoj kraj

A ako vas svio ovi savjeti nikuda ne odvedu, uvijek možete da porazgovarate sa profesionalcem da provjerite da li se nešto drugo dešava.

– Postoji nekolicina ljudi koji mogu da zapadnu u tavko stanje koje se graniči sa depresijom, i iako zaista ne možete da izađete iz svog zimskog “bluza”, možda je u pitanju depresija ili sezonski afektivni poremećaj – upozorava Valin.

Prema riječima stručnjaka, ako samo činjenje nekoliko stvari koje bi trebalo da vas trgnu ipak ne pomogne, možda postoji neki dublji problem, zbog čega se preporučuje da se ipak konsultujete sa profesionalcem, prenosi Ona.rs.

CATEGORIES
Share This