Mnogi istoričari misle da postoji očigledno objašnjenje za muške košulje dugmad su sa desne strane zato što je i oružje bilo sastavni dio odjeće u prošlosti. Ako imate pištolj sakriven ispod košulje, lakše je doći do njega dominantnom tj. desnom rukom. Dakle, ako su dugmad na desnoj strani, teoretski možete lakše da uvučete desnu ruku u košulju ili jaknu.
Prije široke upotrebe vatrenog oružja u Evropi, smatraju neki, razlog su bili mačevi! Džentlmenski mač se uvijek nosio na lijevoj strani, tako da je mogao da se izvuče desnom rukom.
Ako bi se košulja zakopčala desno preko lijevog, drška mača bi se vjerovatno zakačila kada se izvuče, tako da bi svaki ozbiljan mačevalac zahtijevao košulju ili tuniku koja se zakopčava lijevo preko desnog.
Kao pokazatelj muškog načina života, ova tradicija je zatim proširena na druge muške odjevne predmete.
Ali zašto su onda ženska dugmad na lijevoj strani?
I oko ovoga istoričari nisu saglasni. Najveći broj smatra da je i ta praksa krije krajnje praktičan razlog.
Naime, u prošlosti, dugmići su bili izuzetno skupi i predstavljali su svojevrsni statusni simbol. A, ako ste imali pare za dugmiće, onda ih sigurno niste sami zakopčavali!
Bogate dame u to vrijeme nisu se same oblačile. To su umjesto njih radile sluškinje koje su im onda bile okrenute licem. Zato su dugmići bili smješteni na lijevoj strani uz pretpostavku da su sobarice desnoruke, pa im je to olakšavalo zakopčavanje.
Jedna je da su žene držale bebe lijevom rukom, pa im je desna ruka bila potrebna da otvore dugmad na košulji za dojenje. Druga sugeriše da je u prošlosti bilo moderno da bogate žene jašu konje bočno. Dugmići na lijevoj strani smanjivali su količinu vazduha koji ulazi ispod ženske košulje i podiže ih, piše Biznis insajder.
Naravno, ne postoji pravi razlog zašto modne kompanije moraju i danas nastavljaju da postavljaju dugmad na košuljama na suprotnim stranama. Ipak, najveći broj to i dalje radi iako retko ko vidi funkcionalnu potrebu za tim.
I eto, bar za sada, zato ćemo nastaviti da nosimo ove male podsjetnike na prošlost na našim grudima.
Srpskainfo
