Prva Zlatna groznica koja je poprimila masovnije razmjere dogodila kasnih 1820-ih kod mjesta Dahlonega u Džordžiji.
Najveća i najpoznatija Zlatna groznica bila je ona iz 1849, kada je otkriveno zlato u Kaliforniji, kod Sakramenta. Prvi zlatni grumen je pronašao Džejms Maršal na današnji dan – 24. januara 1848, na lokaciji 55 km sjeveroistočno od Sakramenta, u kotlini rijeke Ameriken.
Nakon tog senzacionalnog otkrića, već sljedeće godine pohrlilo je 80.000 kopača i kojekakvih avanturista, a do 1853. njihov broj se popeo na 250.000.
Većina zlatnih nalazišta je bila koncentrisana na području Sijera Nevade i sjeverne Kalifornije, a grad San Francisko je služio kao središte iz kojeg se moglo pristupiti tim teritorijama i u kojeg se uveliko slijevalo zlato pronađeno na nalazištima. Zbog toga se stanovništvo San Franciska u samo dvije godine povećalo čak 25 puta! Enormno su narasla i neka druga naselja, uglavnom zbog navale tragača za zlatom. Naravno, takva su naselja privukla ubrzo i radnike iz drugih struka, koji su mogli dobro naplatiti svoje usluge od tragača.
Zlatna groznica je imala ozbiljne posljedice na starosjedioce u Kaliforniji i ubrzala opadanje njihovog broja od bolesti, gladovanja i fizičkog uništenja. Efekti zlatne groznice su bili pogubni po njih. Tragači za zlatom, zvani “četrdeset devetorke” (što se odnosi na 1849. godinu, vrhunac navale tragača za zlatom), napali su i potisnuli sa njihovih teritorija čitava domorodačka društva.
Sljedeća velika i poznata Zlatna groznica bila je u Australiji, koja je počela 1851. otkrićem zlata u Viktoriji.
Jedna od posljednjih velikih masovnih trka za zlatom bila je ona iz 1896. kad je otkriveno zlato na rijeci Klondajk i nekim drugim pritokama rijeke Jukon u Kanadi.
Ostali događaji na današnji dan
1838. – Semjuel Morze je demonstrirao telegraf na kome je promijenio telegrafsku šifru, od telegrafskog riječnika sa numeričkim kodom, u kod za svako slovo;
1847. – Rodio se Radomir Putnik, glavni zapovjednik srpske vojske u Balkanskim i Prvom svjetskom ratu;
1906. – Eduard Slavoljub Penkala, hrvatski inženjer i pronalazač poljsko-holandskog porijekla, patentirao je prvu automatsku mehaničku olovku na svijetu;
1924. – Nekadašnja prestonica carske Rusije, Petrograd, dobila je novo ime – Lenjingrad, u znak sjećanja na vođu Oktobarske revolucije;
1965. – Umro Vinston Leonard Spenser Čerčil, britanski političar i državnik;
1972. – Japanski vojnik Šjoići Jokoi otkriven je na pacifičkom ostrvu Guam, gdje se 28 godina skrivao u džungli, ubijeđen da Drugi svjetski rat još traje;
1984. – Početak prodaje Makintoša, prvog računara s grafičkim korisničkim okruženjem;
1989. – Američki serijski ubica Ted Bandi je pogubljen električnom stolicom zbog ubistva najmanje 30 žena;
2001. – Za direktora britanske berze, stare 200 godina, prvi put je imenovana žena, bivša bankarka Klara Furs.
(Srpskainfo)
