Za razliku od ranijih godina, kad su glavne teme bile Rusija ili Kina, ovaj put su na stolu SAD. Stoga se očekuje da će ovogodišnja Minhenska bezbjednosna konferencija biti odlučujuća iako sam Tramp, ključni čovek iza očekivane agende, neće prisustvovati, prenosi Blic.
Minhenska bezbjednosna konferencija održava se od 13-15. februara tradicionalno u hotelu Bajerišer Hof.
Tokom godina je postala mjesto za prelomne trenutke u međunarodnoj politici. Prije zamalo dvije decenije je Vladimir Putin, ruski predsjednik, u svom nastupu otvoreno osporio američku hegemoniju i unipolarni svjetski poredak, a dvije sile su ponovo ušle u fazu konfrontacije, koja se zaoštrila zbog rata u Ukrajini i trajala – pa sve do Trampa.
– Mislim da je očito da širenje NATO-a nema nikakve veze sa modernizacijom samog saveza ili sa osiguranjem bezbjednosti u Evropi. Naprotiv, predstavlja ozbiljno provociranje koje smanjuje nivo međusobnog povjerenja – rekao je tada Putin.
Odnosi preko Atlantika glavna tema
Ovog puta, glavna tema na stolu neće biti Rusija, ili Kina, već Amerika. Otkako se prije godinu dana potpredsjednik SAD Džej Di Vens, u svom bombastičnom govoru na Minhenskoj konferenciji, obrušio na Evropu zbog migracionih politika i slobode govora – tvrdeći da najveća prijetnja kontinentu dolazi iznutra – Trampova administracija je preokrenula svjetski poredak naglavačke.
Kažnjavajuće i ponižavajuće carine – i za saveznike i za protivnike – šokantna akcija hvatanja predsjednika Venecuele Nikolasa Madura, zagovaranje mira u Ukrajini pod uslovima koji pašu Moskvi, pretenzije prema Grenlandu – pa čak i Kanadi – i prijetnje Danskoj, NATO članici, nova američka strategija o “nestanku Evrope” – naravno u pozadini ranijih Trampovih kritika na račun alijanse u vezi izdvajanja na odbranu i stalne prijetnje u vazduhu da će je SAD napustiti – sve to obećava da će ovogodišnja konferencija biti odlučujuća.
Era “rušilačke politike”
Svijet je u eri “rušilačke politike” koju predvodi američki predsjednik, a to dovodi višedecenijski prosperitetni međunarodni poredak pod neviđeni pritisak, navodi se u ovogodišnjem Minhenskom bezbednosnom izveštaju objavljenom uoči konferencije.
– Više od 80 godina nakon što je započeta njegova izgradnja, poslijeratni međunarodni poredak pod vođstvom SAD sada je u fazi razaranja – ističe se.
Tramp se bez ustezanja opisuje kao “najmoćniji među onima koji sjekirom udaraju na postojeća pravila i institucije”, uz ocjenu da njegov pristup rizikuje razgradnju dugogodišnjih saveza i normi. Navodi se da bi njegovi postupci mogli da dovedu do “sveta oblikovanog transakcionim dogovorima, a ne principijelnom saradnjom”.
Tramp – koji je u izvještaju obeležen kao jedan od najistaknutijih “rušitelja” – neće, međutim, prisustvovati konferenciji.
Ko dolazi na konferenciju
Preko 50 šefova država i vlada. Među više od 1.000 učesnika nalazi se čak 200 predstavnika vlada iz 120 država. Između ostalih:
Fridrih Merc, njemački kancelar
Vang Ji, kineski ministar spoljnih poslova
Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik
Mark Karni, kanadski premijer
Svetlana Tihanovska, bjeloruska opozicionarka u egzilu u Litvaniji
Marko Rubio, američki državni sekretar, vodi delegaciju sa preko 50 članova Kongresa sa zamjenikom Kristoferom Landom, koji je u decembru optužio većinu Evrope da potkopava “bezbednost samih SAD kroz EU”
Merc otvara forum
Merc će otvoriti godišnji forum govorom u kojem će izložiti njemačku spoljnu politiku u vremenima zategnutih transatlantskih odnosa i politike velikih sila, rekao je jedan nemački zvaničnik Rojtersu.
– Kancelar je više puta jasno stavio do znanja da ne spada među one koji tvrde da smo u situaciji u kojoj moramo – ili čak možemo – da otpišemo SAD. Očekujem da će izložiti kako vidi put naprijed za transatlantske odnose – rekao je izvor.
Prema Rojtersu, Merc će se sastati sa Rubiom, Vangom i Zelenskim na marginama konferencije.
AfD pozvana, bez Vensa
Takođe, kako prenosi DW, očekuje se da će desničarska Alternativa za Njemačku (AfD), koja prethodne dvije godine nije bila dobrodošla u Minhenu, poslati “tri stručna poslanika”, koji neće govoriti.
Vens neće prisustvovati konferenciji, a prema “Politiku” to je olakšanje za one koji nastoje da održe transatlantske odnose na stabilnim nogama. Odsustvo Vensa vidi se kao znak nastojanja administracije da se više fokusira na unutrašnju politiku uoči američkih međuizbora, rekao je izvor lista.
Strane diplomate ne očekuju da će Rubio iskoristiti konferenciju kako bi ulazio u sukob sa Evropom, dodaje “Politiko”.
Američku delegaciju, međutim, odavno ne čine samo Trampovi sljedbenici. Među njima su i odlučni protivnici predsjednika SAD, poput guvernera Kalifornije Gevina Njusoma. On je već u svom govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu jasno poručio da ubuduće očekuje „više kičme“ i odlučnosti od Evropljana – jer, kako je rekao, prebrzo popuštaju pred Trampom, piše “Doče vele”.
Time je Njusom dotakao suštinu pitanja koje će igrati veliku ulogu na ovogodišnjem skupu: Kako Evropa treba da se iznova pozicionira u promijenjenim globalnim okolnostima?
Šta se očekuje
U Evropi se sve češće priča o nezavisnosti od SAD i lideri počinju da povlače više poteza odvojeno od Vašingtona. Švedska, Norveška, Nemačka i Holandija prošle sedmice su javno potvrdile da vode razgovore o evropskom nuklearnom odvraćanju koje bi dopunilo američko. Evropski zvaničnici se više usredsređuju na zajedničke ciljeve koje mogu da dijele sa Vašingtonom, poput trgovinskih pregovora.
Hil piše da strategija koja se oblikuje u Evropi neće biti usmjerena na to da zamijeni SAD kao hegemona, već da spriječi kolaps – održavanjem institucija u životu i smanjivanjem zavisnosti od američkih hirova, uključujući:
održavanje kredibiliteta NATO kroz evropsko vođstvo u kapacitetima i planiranju
nastavak podrške multilateralnim mehanizmima poput SZO koju su SAD napustile
materijalnu podršku Ukrajini čak i ako se Tramp povuče
Predsjednik Ukrajine rekao je uoči konferencije da će Moskva pokušaje Evrope da sa Rusijom uspostavi odvojeni dijalog iskoristiti kako bi ponizila EU. On smatra da SAD i EU treba da djeluju zajedno, uz učešće Ukrajine.
– Zajedno su Amerika i Evropa nesumnjivo snažnije – rekao je Zelenski.
