Filmovi na otvorenom prikazivani su od 1915. Godine, međutim, Holingšed je prvi patentirao i otvorio takav bioskop 6. juna 1933. u Kamdenu, Nju Džerzi što je postao model za moderni “bioskop pod zvijezdama”. Prema nekim pričama, inspirisan je željom da ugodi svojoj majci koja se osjećala neudobno u tradicionalnim bioskopskim sjedištima.
Prvi auto ili drive-in bioskop imao je 400 mjesta za automobile i platno dimenzija 12×15 metara okruženo zvučnicima za projektovanje zvuka. To je značilo da su automobili u zadnjem dijelu bioskopa morali da trpe neprijatno kašnjenje zvuka. Posao je, na vlasnikovu žalost, bio neprofitabilan i on ga je prodao poslije tri godine.
Koncept auto-bioskopa time ipak nije nestao. Godine 1941. uvedeni su zvučnici u automobilima kako bi se riješio problem sa zvukom, pa je u Sjedinjenim Državama ubrzo otvoreno petnaest auto-bioskopa. Nakon završetka rata, počela je ljubavna veza Amerikanaca sa automobilima! Auto-bioskopi (zajedno sa auto-bioskopima brze hrane!) su procvjetali. Već 1951. godine u SAD je bilo preko 4.000 “parking-bioskopa”.
Krajem pedesetih i početkom šezdesetih, takvi bioskopi dostižu svoj vrhunac. Bili su posebno popularni u ruralnim područjima jer gledaoci filmova nisu morali da voze do grada i nazad kući. Štedjeli su na gorivu, kao i na cijeni ulaznice, koja je bila niža nego u zatvorenim bioskopima. Porodice sa djecom mogle su da dovedu sve u bioskop. Čak su mogli da brinu o bebi dok gledaju u veliko platno. Tinejdžeri su voljeli drive-in bioskope jer su predstavljali jeftin način za sastanak (stekli su reputaciju „jama strasti“). Filmovi koji su tu prikazivani često su bili „B“ kvaliteta. Mladima to nije smetalo tako da su provodili više vremena ljubeći se na zadnjem sjedištu nego gledajući u ekran!
Sedamdesetih, auto-bioskopi gube na popularnosti. Energetska kriza povećala je cijenu benzina što se odrazilo na posjećenost. Osamdesetih godina, razvijene su nove opcije zabave poput kablovske televizije i video-rekordera. Mladi su počeli kod kuće da gledaju MTV I druge popularne kablovske programe. Drive-in bioskopi su postali zastarjeli pošto je zemljište vrijedjelo više za gradnju nego što je auto-bioskop mogao da zaradi.
Iako je broj drive-in u SAD danas spao na ispod 500 (kažu 285!), oni koji su ostali bilježe ponovni porast posećenosti, prvenstveno zbog nostalgije. Ima još nešto: Trajna moć auto-bioskopa je u tome što su istovremeno prenosivi i pristupačni. Ne mora se čak ni doći kolima; često možete da vozite bicikle ili prošetate kroz ulaznu kapiju. U zavisnosti od toga kako, kada i gdje prisustvujete, možete biti dio živahne panorame obojene redovima velikih kamiona i električnih automobila, zajedno sa baštenskim stolicama, ćebadima, djecom u pidžamama, frizbijem, vrećama za spavanje, fudbalskim loptama, ležaljkama, hot-dogom i svježim kokicama, a možda čak i zalaskom sunca koji često umije da zasjeni platno. Sve drive- in bioskope odlikuju zajedničke stvari: svaki tvrdi da ima najbolje kokice na svijetu i svaki privlači raznoliku zajednicu posjetilaca iz svoje sredine.
Moderni auto-bioskopi danas se suočavaju i sa nizom drugih prepreka, uključujući konkurenciju striming servisa, visoke cijene zakupa zemljišta i novih tehnologija nužnih za prikazivanje filma i brojne troškove održavanja imanja.
Ono što je bila stvar daleke prošlosti drive-in bioskopa, za vrijeme pandemije korona virusa opet se povratilo. Svuda, pa i u našim prostorima.
Treba reći da u zlatno vrijeme auto-bioskopa bivša Jugoslavija nije imala raširen ovaj vid zabave, ali je juna 2020. rehabilitovana ideja o drajv-in bioskopu u Srbiji (sve brendirano u retro fazonu, kokice, pića i hostese na rolerima) baš na mjestu gdje je pola vijeka ranije predstavljen domaćoj publici. Prvi drive-in bioskop u Jugoslaviji otvoren je 1969. godine u Beogradu, na Adi Ciganliji i zvao se “20. Maj”.
U Hrvatskoj je 2013. godine osmišljen “Drive In Kino Zagreb” po uzoru na američku tradiciju. Nedavno je otvoren i drugi. Ova vrsta gledanja filmova zaživjela je i u Bosni. Na lokaciji parkinga u naselju Marijin-Dvor smješten je prvi sarajevski drive-in kino sa ekranom od skoro 20 kvadratnih metara i konstrukcije teške skoro dvije tone.
Slovenački “Drive in Kino Bežigrad” nalazi se na parkiralištu Vrč, a prvi na jadranskoj obali smješten je u Piranu od 2024. godine. Spisak je sigurno duži…
Srpskainfo
