Akvana je i danas projekat koji nije završen i od mnogo predviđenih sadržaja, za cjelogodišnju ponudu, samo je djelimično opravdao očekivanja. Bez obzira na to, “Akvana” je godinama omiljena ljetna destinacija Banjalučana, što dokazuju i statistički podaci. Naime, svake godine u sezoni kupanja ovaj kompleks posjeti blizu 100.000 kupača. Zamislite kako bi tek bilo kada bi imao nove vodene površine sa dodatnim atrakcijama koje bi privukle domaće i strane goste.
Kako je poznato, Javno preduzeće “Akvana” krajem 2009. godine na upravljanje dobija, tada novootvoreni Gradski olimpijski bazen (GOB). Time preduzeće dobija sasvim novu dimenziju, a Banjaluka veoma značajno sportsko zdanje. Tih godina nastaje prava ekspanzija plivačkog i vaterpolo sporta, a osnovano je mnogo klubova sa velikim brojem članova.
Svetislav Lazić, direktor JP “Akuana” Banjaluka kaže da su posebno ponosni na autentičnu uslugu koju pruža GOB, a to je obuka neplivača. Do sada je zahvaljujući ovom projektu koji se sprovodi u saradnji sa Gradom Banjaluka naučilo da pliva više od 15.000 mališana. Plan je da svaku narednu godinu obuče veći broj banjalučkih osnovaca, a cilj da godišnje obuhvate cijelu generaciju i obuče sve učenike drugih razreda.
-Na to smo posebno ponosni jer je plivanje bazični i najzdraviji sport. Današnji trend života, smanjena fizička aktivnost kod djece i velika upotreba multimedijalnih uređaja dovodi do brojnih problema u fizičkom i psihičkom razvoju djece. Preporuke ljekara kod problema sa kičmom i uopšte sa lokomotornim sistemom su bavljenje sportom i svakako plivanjem. Plivanje je zdravlje, plivanje je život. Roditelji najbolje znaju koliki je značaj kada dijete nauči plivati, a porodica dobije vještog plivača – naglašava Lazić.
Međutim, otvaranjem olimpijskog bazena dolaze i brojni problemi, prije svega, finansijske prirode. Gradski olimpijski bazen je „ogroman aparat“ koji radi 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Zato su za normalno funkcionisanje neophodni veliki finansijski izdaci. Lazić poručuje kako objekti ovakvog tipa nigdje u svijetu nisu samoodrživi i svugdje su finansirani od strane grada, države i ostalih institucija.
Finansijski problemi traju do danas
-Finansijski problem traje od osnovanja do danas. Usljed nedodstatka novca, postrojenja na bezenu nisu redovno servisirana i potreban je ogroman novac kako bi se obezbijedilo normalno funkcionisanje bazena. Takođe, brojna poskupljenja koja su nastupila u prethodne dvije godine su značajno uticala na rad bazena – naglašava on i dodaje da JP “Akvana” dobija grantovska sredstva od Grada Banjaluka, a ostali dio finansija obezbjeđuje samoprihodovanjem.
Ali, sopstveni prihodi uveliko zavise od ljetnje sezone u vodenom parku, a sezona opet od broja sunčanih i radnih dana koji svake godine variraju. Preduzeće na taj način teško može prosperirati gledajući u nebo i iščekivajući sunčane dane.
-Iznos granta koji dobijamo za GOB nedovoljan je za normalno funkcionisanje. Dakle, problem ‘Akvane” i GOB juče, danas i sutra su finansije. Za razliku od svih ostalih sportskih objekata u našem gradu, GOB ima ubjedljivo najveću potrošnju energenata. Bazen mora obezbijediti 365 dana godišnje optimalnu temperaturu vode (preko 3 miliona litara) od 26 do 28 stepeni. A GOB je i najposjećeniji sportski objekat u zemlji – ističe Lazić.
Poručuje kako samo za grijanje vode na bazenu godišnje je potrebno između 110 i 160 tona lož ulja. Litar lož ulja prije 10 godina koštalo je 1,40, a prošle godine 2,35 marke. Lazić naglašava kako je cijena električne energije prije 10 godina bila 0,09 KM po kW, a prošle godine 0,19 KM po kW.
Velike potrebe
-Kao što vidite sve je značajno poskupilo. Lož ulje, struja, hlor, ostale hemikalije za tretman vode… Cijena rada je narasla, potrošačka korpa i prosječna plata su veće za 50 do 100 odsto u odnosu na period od prije 10 godina. Iz tih razloga je nemoguće poslovno preživjeti sa grantom koji pripada bazenu. Uz to, oprema i postrojenja na bazenu su u jako lošem stanju i neophodne su popravke i servisiranja koja nisu nimalo jeftina – naglašava on. Prema njegovim riječima, bazenska tehnika, klima komore, bazenske filter pumpe, solarni kolektori i ostali dijelovi ovog velikog sistema traže poprilično hitno servisiranje.
–U trenutnim uslovima, potreba bazena na godišnjem nivou je dva miliona KM. Gledajući okruženje, jedini objekat s kojim bi se mogli uporediti je sarajevski olimpijski bazen. Njihovi prihodi po osnovu subvencija od nadležnih institucija su tri puta veće nego što to GOB ima – naglašava on. Poručuje kako, kada se gleda sportski značaj, GOB apsolutno pravda svoje postojanje.
–Na našem bazenu, to uvijek ponosno ističemo, su plivali evropski i svjetski šampioni, olimpijci, ali i svjetski poznati i uspješni vaterpolisti. Posljednjih godina, na našem bazenu treninge redovno održava i Lana Pudar, najbolja sportistkinja BiH i veliki šampion. Na GOB se svake godine održava mnogo velikih međunarodnih plivačkih mitinga, vaterpolo prvenstava i utakmica što za naš grad i Republiku Srpsku predstavlja izvrsnu promociju i ima ogroman značaj – nabraja on.
A.E.
