Međutim, to bi bio samo početak jer onda predstoji javna rasprava, a na kraju odluku mora da donese Narodna skupština jer je neophodna i promena zakona.
– Toga dana ćemo predsjedniku argumentovano obrazložiti zašto smatramo da treba ukinuti suspenziju obaveznog služenja vojnog roka – rekao je ministar Vučević.
I bez obzira što jedni najavu povratka obaveznog vojnog roka vide kao realnu opciju, neophodnu u sadašnjoj bezbjednosnoj situaciji, a drugi samo “priču za skretanje pažnje”, jasno je da će ova tema biti veoma aktuelna u narednom periodu.
– Prijedlog dolazi nakon detaljnog razmatranja opšte bezbjednosne situacije i savremenih izazova sa kojima se suočava Republika Srbija kao vojno neutralna zemlja, koji su nametnuli potrebu za prilagođavanjem modela popune Vojske Srbije, a koji bi omogućio jačanje ukupnog regrutnog potencijala i osposobljavanje većeg broja građana za odbranu naše zemlje – naveli su nedavno u Generalštabu Vojske Srbije.
Na osnovu izjava visokih vojnih i političkih zvaničnika, prije svega ministra odbrane Miloša Vučevića, ali i dobro upućenih domaćih vojnih analitičara, polako se stvara slika kako bi mogao da izgleda obavezni vojni rok u Srbiji ukoliko bude donijeta odluka o njegovom vraćanju, iako je jasno da postoji mnogo prepreka na realizaciji ove ideje.
Koliko bi trajao vojni rok
U trenutku kada je suspendovano obavezno služenje vojnog roka, 2011. godine, on je trajao šest mjeseci. I tako je i dan danas propisano u zakonu.
Prethodnih godina čule su se razne verzije, ali prema posljednjoj, najnovijoj, vojni rok bi trajao četiri mjeseca, odnosno kako je istakao ministar Vučević “ne duže od četiri mjeseca”.
– Ne možemo da očekujemo da će ne znam neki roboti da dođu pa da brane Srbiju. Vraćanje obaveznog služenja vojnog roka nije priprema za rat, već je to priprema da se sačuva država i da imamo generacije koje znaju da brane svoju državu – rekao je Vučević.
Profesor Fakulteta bezbjednosti, Zoran Dragišić smatra da je četiri mjeseca veoma kratak period za služenje vojnog roka.
– Praktično za to vrijeme možete tek da se naviknete na uniformu. Po meni bez najmanje devet mjeseci obuke i ne možete da napravite od regruta vojnika i rezervistu.
Kako kaže, za četiri mjeseca regruti mogu da prođu samo osnovnu pješadijsku obuku.
– Oni će tokom obuke naučiti da rukuju oružjem i imati osnovnu taktičku obučenost. Ako hoćete artiljerca ili tenkistu potrebna je dodatna obuka – rekao je Dragišić za “Blic”.
Kako bi izgledala obuka regruta
Kako se moglo čuti poslednjih dana, predloženo je da obuka bude iz dva dijela – teorijska i praktična.
Teorija bi obuhvatala osnove vojne taktike i tehnike, vojno pravo, prvu pomoć i samozaštitu, atomsko, biološko, hemijsku odbranu…
Tokom praktične obuke regruti bi naučili kako se rastavlja i sastavlja oružje, gađa iz različitog pešadijskog naoružanja, prošli bi i borbu bez oružja i samoodbranu, kretanje i maskiranje na bojištu, kopanje rovova i izgradnju zaklona, preživljavanje u prirodi, prelaženje prepreka (voda, minsko polje…), a u zavisnosti od potreba vojske mogla bi biti sprovedena i dodatna specijalistička obuka. Naravno, podrazumijeva se razvoj fizičke kondicije i izdržljivosti.
Za koga bi bio obavezan vojni rok
Jedno od glavnih pitanja je od kog godišta će početi regrutacija za obavezno služenje vojnog roka, odnosno ko će sve biti obavezan da ide u vojsku.
Po sadašnjem zakonu to su svi do 27 godina starosti, mada je bilo moguće odlaganje do 30. godine života.
Da li će granica biti na 27 ili 30 godina, sigurno će se raspravljati.
– Tu je i pitanje retroaktivnosti pošto Zakon o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi nije ukinut nego samo prekinut. Ako neko ima 27 godina, a do 27. godine je obavezno služenje vojske, da li taj neko mora u vojsku ako vojska nije bila obavezna kada je, recimo, imao 18 godina. To je složeno pravno pitanje – smatra Zoran Dragišić.
On je stava da oni koji nisu služili vojsku ni civilno, a sada imaju više od 27 godina, vjerovatno neće oblačiti uniformu.
– Vojničke dužnosti su prilično fizički zahtjevne tako da je teško očekivati da neko ko ima 35-36 godina podjednako vježba sa nekim ko ima 20 ili 21 godinu – kaže Dragišić.
On ukazuje i na podatak da veliki broj ljudi u Srbiji ima dvojno državljanstvo.
– Pitanje je i na koliko regruta Srbija može da računa. Ako uzmemo u obzir da jednu generaciju čini oko 60.000 ljudi, da su polovina žene, da od tih 30.000 treba odbiti one koji zdravstveno nisu sposobni da služe vojni rok, ali i da ima onih sa dvojnim državljanstvom i to države u kojoj vojska nije obavezna – ističe Dragišić.
Gdje bi i kako bi bili smješteni regruti
Za sada još nije objelodanjeno da li bi regruti, ukoliko postoje uslovi, vojni rok služili u svom gradu ili bi kao u vrijeme bivše Jugoslavije bili “razbacani po cijeloj zemlji”.
Ono što je sigurno jeste da postoje ozbiljni logistički problemi, da treba srediti objekte i kasarne u kojima će biti regruti, ali i da je potrebno odvojiti regrute od profesionalne vojske i odrediti oficire koji će vršiti obuku.
– Ne želimo da vratimo vrijeme u sedamdesete, osamdesete ili devedesete, nego da ti momci, budući vojnici, imaju najbolje moguće uslove za život u kasarnama. Mi ćemo tu infrastrukturu prilagoditi savremenim uslovima života. Moramo voditi računa o broju vojnika u spavaonama, tuširanjima, internetu, obrocima. Neće to biti hotel, nego kasarna, ali ta kasarna će biti u skladu sa savremenim životom i potrebama mladih ljudi – rekao je nedavno ministar Miloš Vučević.
Da li bi bilo plata i slobodnih vikenda
Prema sadašnjem zakonu, na osnovu kojeg je suspendovan obavezan šestomjesečni vojni rok, regrutima je bilo odobreno deset dana odsustva.
Međutim, kako je nedavno rekao ministar Vučević, sada se razmišlja o dvije varijante: da regruti svakog vikenda budu slobodni, pa da se u ponedeljak vrate u kasarne, ili da to bude svakog drugog vikenda.
Takođe, za sada nadležni još nisu objelodanili konkretno da li će regruti primati nadoknadu za vrijeme služenja obaveznog vojnog roka i kolika bi ona iznosila.
Vojnici koji dobrovoljno služe vojni rok primaju mjesečne naknade, trenutno oko 46.000 dinara, uz vojno zdravstveno osiguranje, putne troškove, smještaj, ishranu i odjeću.
Pored toga, postoji i mogućnost da se nakon dobrovoljnog služenja vojnog roka zaposle kao profesionalni vojnici.
Da li će biti civilnog služenja vojske
Jedna od najvećih dilema je kako će izgledati i koliko trajati obavezan vojni rok za one koji izraze “prigovor savjesti”, odnosno ne žele da služe pod oružjem, što im apsolutno dopušta Ustav Srbije.
– Lice nije dužno da, protivno svojoj vjeri ili ubjeđenjima, ispunjava vojnu ili drugu obavezu koja uključuje upotrebu oružja. Lice koje se pozove na prigovor savjesti može biti pozvano da ispuni vojnu obavezu bez obaveze da nosi oružje, u skladu sa zakonom – stoji u članu 45. Ustava Srbije.
Dok nije ukinut obavezan vojni rok 2011. godine, veliki broj regruta je koristio “prigovor savjesti” te se opredjeljivao za civilno služenje vojske u bolnicama, domovima zdravlja, gerontološkim centrima, pozorištima i drugim zdravstvenim i obrazovno-kulturnim ustanovama.
Prigovor savjesti nije za život u kasarni
Međutim, prema najavama nadležnih ovo više neće biti moguće, bar ne u tadašnjem obliku.
– Naravno, da vidimo i ove što će se pozivati na prigovor savjesti. Ja sam tu vrlo otvoren i ne mislim da treba one koji će da nekada opravdano, a nekad neopravdano da se pozovu na prigovor savjesti, idu u obdanište pa da nam se sklone iz vojne obaveze. To nije suština. Ako imate pravo da istaknete prigovor savjesti, to je za nošenje oružja, to nije za život u kasarnskim uslovima – rekao je Vučević.
Dakle, kako se moglo nezvanično čuti, oni koji bi izrazili “prigovor savjesti”, takođe bi, kao i svi drugi, bili raspoređeni po kasarnama, samo ne bi imali dodir sa oružjem.
Kako je rekao Vučević, “postoji takozvana treća misija vojske, a to je pomoć civilnim organima”, bilo da je riječ o snježnim nanosima, poplavama, požarima…
I ono što je ministar otvoreno rekao, zalaže se da svi koji budu služili bez oružja imaju duplo duži vojni rok, dakle umjesto četiri – osam mjeseci!
Šta znamo do sada
– Obavezni vojni rok od šest meseci je ukinut ili suspendovan, 2011. zbog slabog odziva mladih, ali i želje da vojska bude profesionalizovana.
– Prije suspendovanja vojnog roka mnogi su birali civilno služenje po bolnicama, bibliotekama, pozorištima… i u 16 časova odlazili kućama.
– Od 1. januara 2011. godine na služenje vojnog roka su u Srbiji upućivani samo oni koji su to željeli, dakle dobrovoljci.
– U staroj Jugoslaviji vojni rok je prvobitno bio čak 24 meseca, pa je zatim smanjivan na 18, 15 i konačno 12 mjeseci.
– Ideja o povratku obaveznog vojnog roka aktuelna je već pet-šest godina, ali je pokretana s vremena na vrijeme.
– Veoma su šarene procjene koliko novca treba za povratak obaveznog vojnog roka, a variraju od 100 do 600 miliona evra po generaciji.
– Ideja o vraćanju obaveznog vojnog roka veoma je aktuelna u mnogim zemljama, od Crne Gore, Hrvatske, Francuske do Njemačke.
– Obavezan vojni rok imaju Grčka, Norveška, Finska, Švedska, Estonija, Austrija, Švajcarska, Ukrajina, Danska, Rusija, Kipar, Turska…
– Za promjene je neophodno promijeniti zakon u kojem stoji da vojni rok traje šest mjeseci, bilo da je sa puškom ili civilno služenje
Kazneza neodazivanje
Za neodazivanje na služenje vojnog roka predviđene su i sankcije. Kako piše u Krivičnom zakoniku “onaj ko se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu za izvršenje obaveze služenja vojnog roka ili izbjegava prijem poziva za izvršenje te obaveze, biće kažnjen novčano ili do jedne godine u zatvoru”.
Svaki sljedeći stav vuče sa sobom ozbiljnije kazne. Izbjegavanje obaveze sakrivanjem može da odvede nekoga na izdržavanje trogodišnje zatvorske kazne, a napuštanje zemlje da bi se izbjegla vojna obaveza bi po povratku donela do osam godina u zatvoru.
Najzad, podsticanje više ljudi da izbjegnu obavezu, može da bude sankcionisano sa 12 godina iza rešetaka.
Olakšavajuća je okolnost da svako ko je izbjegavao obavezu, a naknadno se prijavi nadležnim organima, može i da izbjegne kaznu.
Srpskainfo
