Malo je međudržavnih pitanja između BiH i Hrvatske koja godinama izazivaju probleme poput pitanja odlaganja otpada iz nuklearne elektrane Krško u Sloveniji na lokaciju koja je od granice sa BiH udaljena manje od kilometar.
Trgovska gora i bivša vojna kasarna Čerkezovac izabrana je prije gotovo 30 godina. U međuvremenu je održano nekoliko sastanaka delegacija dvije susjedne zemlje, ali nijedna strana nije htjela popustiti. Hrvatska ne odustaje od lokacije Čerkezovac za skladištenje radioaktivnog otpada, a BiH prijeti međunarodnom arbitražom i blokadom pojedinih sporazuma.
Za smirivanje napetosti pobrinuo se početkom marta premijer Hrvatske Andrej Plenković, rekavši da je cijeli posao zaustavljen za naredne četiri godine.
-Neće do 2028. biti ništa jer smo dogovorili sa Slovenijom da sve ostaje kako je sada – rekao je Plenković na iznenađenje svih.
Međutim, iz Slovenije stiže drugačiji odgovor. DW je pitao slovenačku Vladu da li postoji dogovor sa hrvatskom stranom da se sve stopira do 2028. godine, kako je Plenković najavio, na šta su prvo podsjetili na odnose Hrvatske i Slovenije po ovom pitanju.
-Međusobna pitanja između suvlasnika Nuklearne elektrane Krško uređena su Ugovorom između Vlade Republike Slovenije i Vlade Republike Hrvatske o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa u vezi s ulaganjem u nuklearnu elektranu Krško, njenu eksploataciju i razgradnju (Ugovor NEK). Članom 18. ugovora NEK-a definisana je međudržavna komisija čiji je zadatak da prati realizaciju NEK ugovora i obavlja druge poslove u skladu sa ovim ugovorom – kažu u Vladi Slovenije.
Dalje, na sjednici održanoj u oktobru prošle godine, donesene su odluke o ovom pitanju.
-Međudržavna komisija nalaže Fondu NEK-a da u najkraćem mogućem roku otpočne izgradnju dugoročnog skladišta Čerkezovac i da najkasnije početkom 2028. počne preuzimanje niskog i srednjeg radioaktivnog otpada (NSRAO) od NEK – navode iz slovenačke vlade, napominjući da su odluku potpisali resorni ministri i predsjednici delegacija.
Pojednostavljeno, objekat Čerkezovac na Trgovskoj gori mora biti potpuno spreman za prihvat nuklearnog otpada iz NE Krško, što znači da posao oko priprema nije obustavljen i da Hrvatska nije odustala od ove lokacije.
Demagogija
U Strategiji zbrinjavanja radioaktivnog otpada, kasarna Čerkezovac navodi se kao lokacija za skladištenje još 1999. godine, kroz Program prostornog uređenja Hrvatske (Narodne novine 50/99). 14 godina kasnije, lokacija Trgovske gore utvrđena je kao konačna.
Vlasti u BiH „probudile” su se tek prije tri godine kada su formirali pravni i ekspertski tim, koji su trebali da utvrde prvo opasnosti od odlaganja radioaktivnog otpada za stanovništvo koje živi na tom pograničnom prostoru, uključujući Nacionalni park Unu, ali i pravni aspekt cijele priče, odnosno kakve su mogućnosti zaštite pred međunarodnim sudovima.
To ništa ne olakšava zabrinutim građanima ovog pograničnog prostora, ali ni organizacijama koje se bave zaštitom životne sredine. Od početka upozoravaju da su direktno ili indirektno ovim projektom ugroženi životi 250 hiljada ljudi koji treba da žive na tempiranoj ekološkoj bombi.
Mario Crnković iz organizacije „Green team“ iz Novog Grada, koji je vazdušnom linijom udaljen manje od kilometra od lokacije Čerkezovac, kaže da po svemu viđenom do sada vlasti Hrvatske neće odustati od svoje namjere. Žele da posljedice korištenja električne energije iz nuklearne elektrane u vidu radioaktivnih otpada prebace na Bosnu i Hercegovinu, gurajući taj otpad u granični pojas dvije zemlje.
-Demagoška izjava premijera Hrvatske Plenkovića o navodnom privremenom odustajanju Hrvatske od odlaganja radioaktivnih i drugih opasnih otpada na granicu sa BiH, nije bila ništa drugo do bacanje prašine u oči javnosti BiH, kao i glasačima u Hrvatskoj. U godini državnih i EU izbora u Hrvatskoj, u ovoj zemlji će se izdvojiti preko pola miliona evra za promotivne aktivnosti vezane za slučaj Trgovska gora, a 1,6 miliona evra za prateće procese – kaže Crnković.
Apeluje još jednom da se odustane od projekta.
–Životi preko 250 hiljada građana i kreiranje problema između dvije zemlje koji će pasti na leđa budućih generacija, nisu vrijedni zarad toga što će nego zgrnuti ogromne novce u džepove na račun naše nesreće – kategoričan je Crnković.
Priprema javnosti
U Programu rada i finansijskom plan za 2024. Fonda NEK, navedeno je da će se u 2024. godini osmisliti prijedlog novog projekta tehničke pomoći za razdoblje 2026.-2027. kojim će se ispratiti projekat uspostavljanja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Čerkezovac. Sve je spremno i za pripremu javnosti.
-Kao okosnice informisanja javnosti uspostavljeni su info centri u Zagrebu i Dvoru, koji se redovno održavaju i nadopunjuju novima sadržajima, s posebnom pažnjom na Info centar u Dvoru, gdje je planirano uspostavljanje novog multimedijalnog sadržaja u 2024. godini, kao i održavanje niza informativnih i promotivnih aktivnosti – navodi se između ostalog u Programu rada Fonda NEK, što je za Crnkovića nedvosmislen pokazatelj da se nije odustalo od projekta.
–Bukvalno za period 2026.-2027. očekuju međunarodno finansiranje ideje za izgradnju nuklearnog objekta na granici – kaže Crnković.
Raspad sistema u BiH
Za to vrijeme raspad sistema u BiH. Iako su prije tri godine glavne aktivnosti povodom ovog pitanja bile na državnom nivou, s obzirom da entiteti ne mogu da nastupaju pred međunarodnim sudovima ako bi došlo do eventualne tužbe, sada je sve „spušteno” na entitetske nivoe. Nedavno je predstavljena prva faza istraživanja Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske i Republičkog zavoda za geološka istraživanja u vezi sa odlaganjem radioaktivnog otpada. Iz Vlade RS, koja je gotovo tri decenije čekala dovođenje pred svršen čin građane Novog Grada i okoline, poručuju da su svi posvećeni krajnjem cilju, a to je da Hrvatska odustane od odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.
Sve je (ne)jasno
–Svi moramo dati sto procenata, onaj ko se umorio ne može biti dio tima. Mi ćemo slušati stav struke, stav naroda. Maksimalnim naporima možemo da pobijedimo Hrvatsku u njihovim namjerama – rekao je ministar za prostorno uređenje i ekologiju u vladi RS, Bojan Vipotnik.
Međutim, iz delegacije Hrvatske koja je nekoliko puta učestvovala u razgovorima sa stranama iz BiH, prošle godine je za DW rečeno da odustajanje od Trgovske gore neće biti.
-Sve je već dogovoreno na višem nivou. Hrvatska neće mijenjati lokaciju, to je za nas gotova stvar. Obećano je i da nikakve tužbe pred međunarodnim sudovima neće biti pokretane – rekao je tada izvor DW.
Istraživanja koja su vršili pomenuti instituti iz RS treba da utvrde nultu tačku odnosno polaznu osnovu za uporedna mjerenja nakon odlaganja otpada.
-Nakon ispitivanja znaćemo kakva je situacija prirodne i vještačke radioaktivnosti na toj teritoriji tako da možemo prepoznati ukoliko zaista dođe do kontaminacije sa strane Trgovske gore – rekla je Jelena Marinković iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, što je u suprotnosti sa izjavom resornog ministra da „žele da pobijede Hrvatsku u njihovim namjerama“, jer do kontaminacije može doći samo ukoliko otpad već bude uskladišten.
Odsustvo optimizma
Član ekspertskog tima BiH Emir Dizdarević kaže da su dali prijedlog sadržaja na osnovu svih informacija koje su do sada prikupili. Primjedbe su poslali u Zagreb nadležnom ministarstvu, zatraživši da učestvuju u daljem radu sa timovima iz Hrvatske. Međutim, odgovora još nema.
-Sa naše strane je krenulo sa uzimanjem uzoraka, entiteti su to sada preuzeli, planiraju sredstva u svojim budžetima. Tako da je bilo nekih aktivnosti, a ima i novih članova timova – kaže Dizdarević za DW, ne pretjerano optimistično.
-Oni (Hrvatska) rade na tome dokument po dokument i u ovom momentu ne vidi niko da ima odustajanja od Trgovske gore – kaže Dizdarević, navodeći da je krajem godine u Sloveniji planiran referendum o izgradnji drugog bloka NEK, ali je pitanje da li bi izgradnja promijenila bilo šta kada je riječ o odlaganju otpada.
Stanovnici Novog Grada su godinama u neizvjesnosti i strahu, poručuje prvi čovjek ovog grad Miroslav Drljača. Podsjeća na studiju uticaja na životnu sredinu koju Hrvatska tek treba da objavi, te da će to biti trenutak kada institucije u BiH moraju biti naučno i pravno spremne za odgovore.
-Ne bih želio da istraživanja budu sama sebi svrha već moraju biti u funkciji odbrane naših interesa. Najbezbolnije rješenje je da se taj otpad skladišti tamo gdje je i nastao, a Slovenija nema ništa protiv toga i nudila je Hrvatima da učine isto – zaključuje Drljača, iako je Hrvatska odbila takav prijedlog zbog prevelikih troškova izgradnje kontejnerskih skladišta za nuklearni otpad u Sloveniji.
Agencije
