Zvaničnici zemalja potpisnica se pravdaju da u ovom potezu “nema ničeg neprijateljskog”, dok Beograd ističe da je riječ o “kršenju subregionalnog sporazuma o naoružanju iz 1996. godine”. Analitičari ukazuju i da će spisak zemalja koji je stao iza ovog sporazuma možda biti još duži.
Radomir Milašinović, bivši dekan Fakulteta za bezbednost, ocijenio je da riječ o vojno-političkom savezu sa ciljem da on preraste u široko regionalni.
– To je smišljena planska strategija i taktika, koja ima svog mentora, najvjerovatnije u Berlinu i Londonu. Ovaj savez nije samo eho onoga što stiže iz SAD i pregrupisavanja u Evropskoj uniji, gdje vidimo struje za i protiv Trampove politike prema sukobu u Ukrajini, ovo je planirano duže vrijeme. Ovo nije samonikli dogovor, već diktirani, i to iz kolektivnog Zapada, koji bez obzira na trenutne pukotine u svojim redovima, ima zajedničke interese na ovom prostoru – rekao je za Novosti Milašinović.
O savezu se razgovaralo i u Briselu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić otkrio je da je se teme dotakao i na sastanku sa šefom NATO Markom Ruteom.
– Pokrenuo sam tu temu, jer je riječ o kršenju subregionalnog sporazuma o naoružanju iz 1996. godine. Uvjeren sam da NATO nije bio obavješten, ali ne vjerujem da će zbog toga da brinu ni Priština, ni Zagreb, ni Tirana. Naše je, osim toga, da ukažemo i gospodinu Ruteu, i ljudima u NATO i svima drugima, da to jeste kršenje onoga što je prihvaćeno, potpisano i što se poštovalo još od 1996. godine. Naše je da razumijemo realnost i da se u skladu sa tim pripremamo za budućnost. Razumjeli smo i političku, vojnu i svaku drugu poruku – izjavio je Vučić.
Plenković: Nije neprijateljskog karaktera
Ipak, hrvatski premijer Andrej Plenković kaže da memorandumu o saradnji u području odbrane, koji su potpisale Hrvatska, Kosovo i Albanija, problema nema. On je, upitan da prokomentariše izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o memorandumu, naveo da sporazum nije neprijateljskog karaktera.
– To je memorandum o zajedničkoj saradnji, tu nema nikakvog neprijateljskog karaktera. Ja razumijem da se sada moraju tražiti problemi na nekom drugom mjestu, ali u ovom tekstu ih nema – rekao je Plenković.
Gašić: Momenat nije slučajan
Izgleda da te njegove riječi nisu ubijedile ministra odbrane Bratislava Gašića jer je ocijenio da je riječ o “provokativnoj inicijativi susjednih država koja je u suprotnosti sa naporima za jačanje regionalne bezbjednosti”.
– Ona je u suprotnosti sa međunarodnim pravom jer predstavlja direktno kršenje Rezolucije 1244 Savjeta bezbednosti. Izbor trenutka za potpisivanje tog dokumenta nije slučajan, iza njega se krije namjera koja se, ni u kom slučaju, ne može smatrati prijateljskom prema Srbiji – rekao je Gašić.
Ko je i šta potpisao?
Hrvatska, Albanija i Priština potpisale su prije dva dana deklaraciju o saradnji koja uključuje i vojni savez, a ministar odbrane Hrvatske Ivan Anušić rekao je da postoji mogućnost da se ovaj savez u budućnosti proširi i Bugarskom.
Tamošnji mediji pisali su da “pored vojne i strateške saradnje, ovaj savez uključuje i saradnju u oblasti odbrambene industrije”.
Precizira se da dokument predviđa i zajedničke vojne vežbe i obuke, a do “pakta je došlo zbog geopolitičkih i bezbjednosnih izazova u jugoistočnoj Evropi, kao i spoljnih uticaja u regionu”.
Ali, izvršni direktor Saveta za strateške politike Nikola Lunić kaže da je svaki memorandum o saradnji u oblasti odbrane u principu besadržajan dokument i predstavlja samo pravni osnov za početak neke ozbiljnije vojne saradnje.
– Tako je i trilateralni memorandum o saradnji koji su potpisali ministri odbrane Hrvatske, Albanije i Kosova besadržajan dokument koji samo nagovještava veću saradnju. Bez obzira na to što ovaj sporazum neki nazivaju vojnim savezom, on to ne predstavlja. Da bi bio vojni savez, sa tim bi trebalo da se saglase i NATO i Evropska unija. Osim toga, za to bi dozvolu ili saglasnost trebalo da da i Oebs koji je zadužen za kontrolu naoružanja u regionu, a nismo svjedoci toga – istakao je za Kosovo onlajn Lunić.
Tri cilja sporazuma
Ipak, Zoran Milivojević, bivši diplomata ranije je za Blic ocijenio da ovaj savez nosi poruku da zemlje potpisnice ne gledaju na Srbiju kao na saveznika već kao na potencijalnog protivnika.
– Ni Albanija ni Hrvatska nemanju potrebe za tim savezom jer su članice NATO i samim tim bezbjednost im nije ugrožena. Isključivo ima antisrpski kontekst, upravljen je prema Srbiji, sa porukom da ne gledaju na Srbiju kao na saveznika i prijatelja, već na potencijalnog protivnika – rekao je Milivojević za Blic.
Ocjenjuje da sporazum ima tri cilja:
– Da se afirmiše i potvrdi kosovska državnost
– Da se pošalje poruka Srbiji da je državnost Kosova neprikosnovena činjenica
– Da pokaže da je stav prema albanskom pitanju na Balkanu i Kosovu dugoročan strateški interes Hrvatske
Milivojević podsjeća da je ovakvih saveza i ranije bilo na Balkanu, ali da su bili usmjereni protiv velikih sila.
– Smisao je bila otpor protiv velikih sila i očuvanje državnosti, odbrana srednji i duži rok. Ali ovo sada je savez isključivo protiv Srbije. Da se Srbija definiše kao potencijalni agresor i da se da do znanja da će se Kosovo braniti i od strane država potpisnika – napominje Milivojević, piše Blic.
