Vlast tone u probleme, očekuje se produbljivanje krize
Uslovljavanja, preglasavanja, obaranje već usvojenih zakona, pa i dnevnog reda, uz konstantno prepucavanje, posljednjih dana i mjeseci obilježili su rad vlasti na nivou BiH, i prema ocjeni analitičara, nema naznaka da će se situacija smiriti, već naprotiv, realno je očekivati da će se produbiti.
Nedavno, tačnije 4. oktobra, u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH nije prošao nijedan zakon, iako su svi prethodno usvojeni u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i pored toga što u oba doma većinu imaju iste stranke.
Samo šest dana kasnije, sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH nije ni održana, a isti dan došlo je do preglasavanja na sjednici Predsjedništva BiH, gdje su Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, i Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, preglasali Željku Cvijanović, člana Predsjedništva BiH. Očekivano, ovi problemi različito se tumače s jedne i sa druge strane, pa tako bošnjački političari, koji su dio koalicije na nivou BiH, za sve optužuju Republiku Srpsku i partije koje čine vlast, dok političari koji dolaze iz Republike Srpske za sve krive stranke „trojke“.
Zanimljivo je da su ova prepucavanja svakodnevna i pored toga što je, kao nikada do sada, održano nekoliko sastanaka lidera partija koje čine vlast na nivou BiH. Takođe, zanimljivo je i to što pojedine odluke koje prođu Savjet ministara BiH, recimo, i za koje glasaju i predstavnici SNSD-a, SDP-a, NiP-a ne prođu parlament, jer predstavnici tih partija na kraju odustanu od onoga što su usvojili.
Takva situacija je, recimo, sa zakonom o spoljnim poslovima BiH, koji je dobio podršku Savjeta ministara BiH, ali ne i parlamenta BiH, isto kao i izmjene zakona o bezbjednosti saobraćaja, PDV-u, o radu u institucijama BiH itd.
„To je koalicija stranaka koje u suštini imaju malo toga zajedničkog. Oni se razlikuju čak i po toj fundamentalnoj viziji gdje i kako naprijed. To je jedan od problema i uvijek će biti. Jedna od stvari sa kojima se koliko-toliko ovo želi učiniti funkcionalnim je Evropska unija i ti zahtjevi koji se stavljaju pred BiH. Kada govorimo koliko je ili nije funkcionalna koalicija, to moramo staviti u neku perspektivu, jer u odnosu na prethodnu, ova koalicija je bolja i tu nema spora. Ovi su makar nešto uradili“, rekao je Adnan Huskić, politički analitičar.
Inače, do sada, vlast na nivou BiH najviše se dogovarala kada je riječ o Evropskoj uniji, a usvojeno je i nekoliko zakona koji su prethodnih godina takođe bili kamen spoticanja.
Iz izjava lidera političkih partija koje čine vlast na nivou BiH može se zaključiti da je Evropska unija, odnosno put u EU, jedino sa čim se svi slažu, mada su različita mišljenja kako se i u vezi s tim pitanjem treba dogovarati i ispunjavati uslove koji se postave pred BiH.
„Za razliku od prethodnih koraka, mislim da će bitno drugačije biti ako se otvore pregovori sa BiH. Razlog je praktičan, radi se o kompleksnom procesu koji involvira različite nivoe vlasti i onda kada to spustite sa državnog nivoa, mislim da se tu može napraviti veća sinergija“, rekao je Huskić.
Enver Kazaz, politički analitičar, kaže da u Bosni i Hercegovini ne postoji koalicija, već partnerski sklopljena vlast koja treba da sprovede 14 prioriteta na putu prema Evropskoj uniji.
„Pet bitnih zakona usvojeno je veoma brzo i ta partnerska vlast je funkcionisala. Onda su došla na dnevni red teška pitanja kao što je Ustavni sud, Izborni zakon, imovina i otvorilo se bezbroj sukoba na relaciji SNSD – ‘trojka’. Ne vjerujem da će ti sukobi biti riješeni, očekujem produbljivanje krize“, rekao je Kazaz.
Nezavisne
