Taj zakon još nije usaglašen. I puno je još nedoumica koje treba riješiti i sigurno je da neće dobiti podršku, osim ako se danas ne postigne dogovor. U zakonu nije sporno samo sjedište budućeg apelacionog odjeljenja ili apelacionog suda BiH ili višeg suda, već i nadležnosti. Još nije u potpunosti ni definisano ime te institucije, a kamoli složenija pitanja o nadležnosti. Stavovi su potpuno različiti, još u potpunosti ni ime tog zakona nije definisano i ne zna se je li to zakon o Sudu BiH ili zakon o sudovima BiH – ispričao je izvor blizak Savjetu ministara BiH.
Da razmatranje, a posebno usvajanje zakona o Sudu BiH neće biti lako, moglo se naslutiti odmah nakon što je objavljeno pismo koje je Krišto uputila Varheljiju, jer je i Milorad Dodik, predsjednik SNSD, naveo da je Krišto “sklona da unosi hitnoću tamo gdje za time nema potrebe”.
On je rekao da će zakon o Sudu BiH biti podržan samo ako srpska strana bude saglasna, navodeći da Krišto ne bi trebalo da rizikuje odnose u okviru partnerstva na nivou BiH i to učini unilateralnim.
Dodik je podsjetio da su na prethodnom sastanku partnera na nivou vlasti u BiH u Mostaru oni koji rade u Savjetu ministara rekli da imaju obećanja iz Evropske komisije da je dovoljno da se usvoje zakoni o sukobu interesa i o državnoj službi.
– I jedno i drugo je urađeno – šta sad hoće? Možemo usvojiti zakon o sudovima, ali sjedište mora da bude u Banjaluci i Sud BiH ne može da sudi po zakonima Republike Srpske i ne može da izuzima predmete iz Srpske. Takav zakon ćemo prihvatiti – rekao je Dodik.
Takođe, istakao je i da zakon o Sudu BiH nije usaglašen i biće usvojen tek kada se u njemu nađu rješenja s kojima je saglasna srpska strane, te da neko pokušava da iskoristi evropsku priču i da na mala vrata uvede neke nove nadležnosti apelacionog suda.
– To se neće desiti – rekao je Dodik, dodajući da će Sud BiH primjenjivati samo one zakone koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH u skladu sa Ustavom BiH.
Inače, upravo to koje će zakone primjenjivati Sud BiH možda je i najveća tačka razdora među koalicionim partnerima na nivou BiH kada je riječ o ovom zakonu. Bošnjaci insistiraju na tome da Sud BiH “proširi svoje nadležnosti”, a na šta Republika Srpske ne pristaje.
Prvi nacrt ovog zakona o kojem je bilo govora prošle godine predviđao je da Sud BiH može suditi po krivičnim zakonima entiteta onda kada nastupi šteta većih razmjera za državu BiH.
Trenutno u Zakonu o Sudu BiH navedeno je da je Sud BiH nadležan za krivična djela utvrđena zakonima Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH kada ta krivična djela ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, državnu bezbjednost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine i za krivična djela koja mogu imati “ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu BiH, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za BiH ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice van teritorije datog entiteta ili Brčko distrikta”, pišu Nezavisne novine.
U prethodnih nekoliko godina upravo ove nadležnosti bile su tačka sporenja, i Republika Srpska trenutno insistira na tome da Sud BiH može suditi samo po Krivičnom zakonu BiH.
Srpskainfo
