Svaki scenario nakon toga u ovom trenutku izgleda neizvjestan i nevjerovatan, ali sjetite se i da je samo prije dva mjeseca bilo nevjerovatno zamisliti da će Dodik u sudnicu kao optuženi.
Ironično, od svih mogućih optužbi koje su Dodiku i njegovim saradnicima opozicija, stranci i Sarajevo stavljali na teret, dešava se to da će on na sud zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita.
Nijemca čiji mandat visokog predstavnika nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN, koga ne priznaju Rusija, Kina i Republika Srpska, ali ga priznaju zapadne sile. I Srbija.
Presuda može da učvrsti bazu sigurnih glasova SNSD
Sud BiH će suditi po nametnutim izmjenama Krivičnog zakona BiH, koji nije verifikovala Parlamentarna skupština BiH, a koji kaže da se nepoštovanje odluka visokog predstavnika može kazniti sa do pet godina zatvora. Dodik čak nije optužen ni za rušenje ustavnog poretka BiH, što je omiljena optužba na njegov račun u FBiH i na Zapadu.
Konkretno, on je potpisao ukaz o izmjeni zakona kojima se odluke OHR više ne objavljuju u Službenom glasniku RS, pa samim tim i ne poštuju. A Lukić je sve to objavio u Službenom glasniku RS, nakon što je nekoliko direktora prije njega pobjeglo glavom bez obzira.
Ipak, u centru priče je Dodik i pitanje kako bi ishod sudskog procesa – osuđujuća ili oslobađajuća presuda – mogao da utiče na njegovu političku budućnost.
Politikolog iz Beograda, Cvijetin Milivojević, smatra da bilo kakva presuda Suda BiH može da učvrsti bazu sigurnih glasova SNSD.
– Dakle, paradoks je da ovo može ojačati Dodika na njegovom terenu. Govorimo o unutarpolitičkoj borbi u RS i BiH. Vidimo da i jači dio opozicije u RS ne navija za osuđuju presudu Dodiku iz razloga što smatra da bi to bila loša poruka Srpskoj. Naravno, imamo i neke u opoziciji koji netaktično, zaboravljajući da su i njihovi glasači vrlo nacionalno orijentisani, navijaju da Dodik bude osuđen – kaže Milivojević za Srpskainfo.
Kandidovanje na izborima
Međutim, dodaje on, ključna činjenica u ovoj priči jeste da Dodiku i Lukiću sude zbog nepoštovanja nečega što je nametnuo stranac koji sebe predstavlja visokim predstavnikom.
– Šmit i neki mediji govore o nekakvom visokom predstavniku međunarodne zajednice. Ne postoji nikakva institucija koja se zove međunarodna zajednica. Postoji nešto što je Organizacija UN, koja se sastoji od zemalja članica. Izvršni organ te organizacije, Savjet bezbjednosti, nije izabrao Šmita za visokog predstavnika. A, mi smo sada otišli korak dalje, raspravljamo o tome da li će neki akt koji je nametnuo taj čovjek proizvesti pravno dejstvo, odnosno kaznu za Dodika – ističe Milivojević.
Budući da u BiH ništa nije nemoguće, treba razmotriti i moguće posljedice drugačijeg ishoda – osuđujuće presude Dodiku, sa značajnom kaznom. U tom slučaju postavlja se pitanje njegove (ne)mogućnosti daljeg kandidovanja na izborima, ali i još mnogo toga, što je u ovom trenutku nevidljivo.
Milivojević tvrdi da takav scenario mogu da požele „samo oni koji zaista iz nekih svojih razloga ne žele dobro BiH“.
– Mogu garantovati da bi to bio siguran korak ka razbijanju BiH. To bi dalo dodatne argumente onom dijelu političke javnosti u Srpskoj koji inače smatra da RS treba da ide u pravcu odvajanja od BiH. Kako izvršiti eventualne sankcije Dodiku koje bi proistekle iz presude takvog tipa? To bi značilo tjeranje Dodika i kompletne RS. Meni ponekad liči da je ovo smislio neko ko zaista ne želi da se BiH na neki način stabilizuje, da sve tri strane naprave popis onog oko čega se slažu, a nije malo takvih stvari. Ne na silu. Pogrešna je strategija nametanje unitarne BiH – zaključuje Milivojević.
Pravnici uglavnom tvrde da je Dodik bliže oslobađajućoj, nego osuđujućoj presudi, ali samo pod uslovom da je u ovom procesu moguće odvojiti politiku od prava. A nije.
Pravo ili politika?
Miodrag Stojanović, iskusni advokat koji branio mnoge optužene pred Sudom BiH, podsjeća da se Dodiku sudi po osnovu člana izmijenjenog KZ BiH, a to je da ne poštuje odluke visokog predstavnika.
– Govorim apsolutno profesionalno. Prvo, on je predsjednik Republike. Zakon o neprihvatanju i neobjavljivanju odluka u Službenom glasniku RS nije donio on nego Narodna skupština, kao kolektivni organ. Zakonska i ustavna obaveza predsjednika jeste da potpiše ukaz o proglašenju zakona. On nije vidio u svemu tome ništa što bi bilo suprotno zakonima i Ustavu RS, zbog čega bi vratio zakon parlamentu. Gdje su elementi njegovog krivičnog djela? Kada to tako gledam, onda mislim da nema elementa krivičnog djela koje se njemu mogu staviti na teret, odnosno da u tom smislu nema dokaza da je počinio to krivično djelo – kaže Stojanović, uz ogradu da nije imao uvid u sudski spis i dokaze kojima Tužilaštvo BiH raspolaže.
Miodrag StojanovićParalelno s tim, dodaje Stojanović, da je on taj koji brani Dodika, pred sudom bi rekao da smo „došli u situaciju da ovo više nije ni kolonijalno vrijeme“.
– Čovjek koji nije biran kako je to predviđeno Dejtonskim sporazumom i nema saglasnost SB UN, takav nametne zakon po kome svi moramo njega da slušamo. To je meni kao profesionalcu vrhunac gaženja naroda ove države i suvereniteta. Da li je ovo pravo ili politika? To će se vagati, ali ne možete to jedno od drugoga da odvojite. U odbrani se to mora reći. Ako imate sada trenutak potvrđene optužnice i 15 dana rok za prethodne prigovore, jedan od pet razloga za ulaganje prigovora jeste da djelo koje mu se stavlja na teret nije krivično djelo. Ćutanje bi značilo znak odobravanja. Prema tome, profesionalno mislim kako sam vam rekao, a odvojiti politiku od ovoga jednostavno nije moguće – zaključuje Stojanović.
