Prelaženje crvene linije: Kakva je sudbina zakona o imovini koji Komšić i Bećirović “guraju” u Parlamentarnu skupštinu BiH

Prelaženje crvene linije: Kakva je sudbina zakona o imovini koji Komšić i Bećirović “guraju” u Parlamentarnu skupštinu BiH

Preglasavanje srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović od strane druge dvojice članova – Željka Komšića i Denisa Bećirovića vezano za Prijedlog zakona o državnoj imovini pokrenuo je lavinu reakcija u Srpskoj od toga da je pređena “crvena linija” do toga da je u ovom slučaju prekršen i Ustav BiH.

To su vjerovatno znali i Komšić i Bećirović kojima je jasno kakav je stav Srpske po pitanju imovine, ali su bez obzira na to, ipak, glasali za sporni Prijedlog zakona o državnoj imovini.

Prijedlog zakona biće upućen u dalju proceduru, odnosno u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, a Srpskainfo je pitala poslanike iz Srpske kakva je sudbina navedenog Prijedloga i zbog čega su se Komšić i Bećirović odlučili na ovaj potez.

Poslanik SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Milorad Kojić ponovio je da Predsjedništvo BiH uopšte nema nadležnost da predlaže zakone već da isključivo izvršava odluke Parlamentarne skupštine BiH.

On dodaje da Predsjedništvo BiH ima samo nadležnost da, uz konsultacije sa Savjetom ministara BiH, predlaže budžet.

– Dakle, to je jedina nadležnost, osim spoljnih poslova. Mislim da će ovo, kao i neki raniji zakonski prijedlozi biti odbačeno već na Kolegijumu jer formalno predlagač nije legitimisan kao mogući predlagač. Ovo je jedan običan pokušaj Bećirovića da kroz unutarstranačke izbore preuzme SDP od lidera stranke Nermina Nikšića – smatra Kojić.

Neprihvatljivo za Srbe

Dodaje da je ovo ujedno bio i pokušaj stvaranja atmosfere u kojoj bi se kasnije opet Srbi krivili za blokadu rada zajedničkih institucija i potpuno devastiranje uloge Predsjedništva BiH.

– Predsjedništvo BiH pokušava kroz ovakav vid i način rada da izađe iz okvira svojih ustavnih nadležnosti. Ako ovaj prijedlog i dođe pred Predstavnički dom apsolutno sam siguran, bar što se tiče SNSD i koalicionih partnera, da neće dobiti podršku. Uvjeren sam da isti stav imaju i poslanici opozicije iz Srpske – kaže Kojić za Srpskainfo.

Predlaganje nečega što je potpuno neustavno, kako navodi Kojić, ne može završiti na način kako to žele Komšić i Bećirović. On je podsjetio da je imovina riješena još 1995. godine.

I poslanik PDP u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Branislav Borenović ističe da je apsolutno neprihvatljivo preglasavanje bilo koje vrste u zajedničkim institucijama BiH, a posebno na ovako važnom pitanju.

FOTO: PDP
FOTO: PDP

– Bošnjački i hrvatski članovi Predsjedništva moraju konačno shvatiti da ovakva praksa mora prestati jer nanosi veliku štetu upravo Bosni i Hercegovini, u koju se oni svakodnevno kunu – ističe Borenović za Srpskainfo.

Samo dogovor, kompromis i konsenzus predstavnika sva tri konstitutivna naroda unutar BiH je, po mišljenju Borenovića, jedini način funkcionisanja, opstanka i napretka ove zemlje.

– Naravno da ovakve neustavne i neusaglašene prijedloge nećemo podržati, mada me čudi zašto srpski član Predsjedništva nije koristila veto na ovu odluku i uputila je u Narodnu skupštinu Republike Srpske. Ali kako god ovakve jednostrane odluke ne mogu biti podržane – kategoričan je Borenović.

Šta piše u Prijedlogu zakona

S druge strane delegat SNSD u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Radovan Kovačević kaže da Cvijanovićeva ne može uložiti veto.

– Veto nije moguće uložiti na pitanja koja nisu uopšte u nadležnosti Predsjedništva BiH, a i one stvari koje jesu moraju da da se konkretno tiču spoljne politike, da bi bilo koji od članova Predsjedništva mogao da uloži veto, tako da ova stvar će biti veoma jednostavno riješena na Kolegijumu Predstavničkog i Doma naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH, jer će veoma jednostavno biti zaključeno da je riječ o pitanjima koja nisu u nadležnosti Predsjedništva BiH i nisu u nadležnosti BiH i njenih institucija, nego u jasnoj i izričitoj nadležnosti Republike Srpske i FBiH – zaključio je Kovačević.

Podsjećamo, prema Dejtonskom sporazumu i članu 5 stav 3 Ustava BiH, Predsjedništvo BiH nema eksplicitnu nadležnost da predlaže zakone.

Od nadležnosti pobrojani su vođenje spoljne politike BiH, imenovanje ambasadora, predstavljanje BiH u inostranstvu, međunarodni ugovori, izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine, predlaganje Budžeta BiH i koordinacija s međunarodnim i domaćim organizacijama.

U ovom članu je navedeno da Predsjedništvo može imati i druge dužnosti, koje mu prenese Parlamentarna skupština ili na koju pristanu entiteti.

Stav Srpske je da imovina pripada entitetima i da država nema pravo na ovu nadležnost, dok u dijelu Federacije smatraju da se radi o isključivoj nadležnosti države.

Ovo je, inače, prvi put da Predsjedništvo BiH usvaja zakon koji reguliše ovu oblast.

Prijedlog zakona uvršten je na dnevni red sjednice na zahtjev Bećirovića i Komšića.

Kako se navodi u obrazloženju predloženog zakona, kao pravni nasljednik Republike BiH, Bosna i Hercegovina je vlasnik državne imovine, što znači da je i nosilac prava vlasništva na cjelokupnoj toj imovini, s tim da institucije BiH, ali i entiteti i svi drugi nivoi vlasti u BiH mogu koristiti ili imati u vlasništvu onu imovinu koja im je potrebna za vršenje njihovih pojedinačnih nadležnosti, u onoj mjeri u kojoj bi mogli biti ovlašteni zakonom koji donese Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.

Srpskainfo

CATEGORIES
Share This