Već viđeno. I zato, kako bismo, možda, vidjeli nešto, do sada, neviđeno, zamolili smo stručnjake iz različitih oblasti da pomognu političarima u pripremama za izbore, ali i da ponude odgovore na pitanje kako, stvarno, unaprijediti život u BiH. Jer, prazne priče, očigledno, nisu urodile plodom.
Praznik korupcije
Da i ovo ne bude tek prazna priča, reći ćemo da je, prema pojedinim istraživanjima, BiH, u posljednjih deset godina, napustilo više od 600.000 građana. Dnevni obrok u javnim kuhinjama dobije 19.000 socijalno ugroženih korisnika. Prije nekoliko godina, u Bratuncu je otvorena i prva javna kuhinja za bebe, u kojoj su, u nekoliko navrata, morali da smanjuju broj korisnika – nema se. Nerijetko mole za pomoć dobrih ljudi, jer ih se, kako su isticali, društveno odgovorne kompanije obično sjete u vrijeme praznika.
A, kada smo već kod praznika, u BiH je, očigledno, svaki dan – praznik korupcije. Na čelu smo regiona, a drugi u Evropi, kada je riječ o ovoj, normalnom čovjeku, pošasti. Nekima je, a zna se i kome, korupcija počast.
Ali, to nije sve. Prednjačimo i po broju političkih partija, a tradicionalno dobro kotiramo i prema “indeksu bijede”.
Porodica
O tome šta ne valja – moglo bi se u nedogled i zato sada prepustimo riječ stručnjacima, a ne onima kojima je dato za pravo da se tako predstavljaju. Kako da valja?
Porodica je ključna ćelija društva.
Vladimir Vasić
Sociolog Vladimir Vasić, na samom početku kaže da je pitanje koliko su političari spremni da slušaju, ali i da rade za interes naroda. Fokus bi, prema njegovim riječima, trebao da bude na demografskoj slici, obrazovanju i tradicionalnim porodičnim vrijednostima.
-Porodica je ključna ćelija društva, od koje sve polazi. Ukoliko rasturimo porodicu i obrazovanje, ne možemo očekivati da se popravi demografska struktura društva, jer će veliki dio ljudi da ode iz BiH. Mislim da bi političari i na tome trebali da baziraju svoje politike – kako da zaustave ovaj savremeni egzodus ljudi. Mada, mislim da će se i dalje baviti usiljenim patriotizmom, nametnutnim temama, dokazivanjem koga ima više, ko je veći Srbin, ko je veći Bošnjak, Hrvat – kaže Vasić.
A, kako zaustaviti savremeni egzodus ljudi – pitali smo demografa Aleksandra Čavića.
-Svakako da su potrebne dugoročne sistemske mjere, koje bi imale šansu da utiču na zaustavljanje negativnih trendova, na njihovo ublažavanje i, eventualno, na pozitivan razvoj demografskih kretanja u budućnosti. Dakle, prije svega je potrebno da se donesu starteški dokumenti iz ove oblasti, kako bi se obezbijedila dugoročnost primjene odgovarajućih mjera, poslije toga bi se išlo na razradu mjera, kroz donošenje podzakonskih akata, koji bi definisali primjenu – kaže Čavić.
Sumorna sadašnjost
Za sve to je, naglašava, potrebno kontinuirano istraživanje, kojim bi se pratio efekat ovih mjera.
-One mjere, koje daju dobre rezultate, treba zadržavati i pojačavati njihov efekat, a one, koje ne daju rezultate, modifikovati. Strateški dokumenti i konkretne politike treba da izrađuju kolege iz oblasti demografije, a onda i stručnjaci iz drugih oblasti – ističe on.
Prije svega, kaže Čavić, neophodno je da se ovo pitanje oslobodi uticaja dnevne politke.
-Demografski trendovi su dugoročno uslovljeni. Na primjer, ako govorimo o podsticanju rađanja, vi sada možete da uložite milijarde i milijarde, a pozitivan efekat podsticanja rađanja se, na tržištu rade snage, može očekivati tek za dvije decenije, kada veće kohorte rođenih dolaze u radno sposobni period. Demografska politika se ne može posmatrati na mandat, potrebne su tri decenije da da puni efekat, međutim, ako danas ne preduzmemo ništa, čeka nas vrlo, ne mogu reći sumorna, nama je trenutno sumorna demografska budućnost, nego budućnost sa vrlo ozbiljnim problemima, naročito u oblasti penzijsko-invalidske zaštite i oblasti zdravstvene zaštite i obrazovanja – zaključio je Čavić.
Teško je od političara očekivati da se posvete borbi protiv korupcije, jer bi to značilo da sijeku grane na kojima sjede.
Srđan Blagovčanin
Ekonomista Zoran Pavlović smatra da je neophodno da se smanji PDV na osnovne životne namirnice, dječije stvari i lijekove.
-Došlo je vrijeme da političati urade nešto za građane, a ne samo da pričaju o velikim projektima, koji se neće ni realizovati, a koji su, s druge strane, svakako daleko od običnog čovjeka – ističe on.
Predsjedavajući Upravnog odbora TI BiH Srđan Blagovčanin najveći problem vidi u korupciji. Da li je ovaj problem rješiv?
-Imajući u vidu da se stanje pogoršava, mislim da bi to trebao biti fokus, prioritet svih prioriteta. Ali opet, kad uzmete u obzir činjenicu koji su tipovi korupcije najprisutniji – politička korupcija, klijentilizam – jako je teško od političkih lidera očekivati da se zaista posvete ovoj borbi, imajući u vidu da bi to, na izvjestan način, značilo da sijeku grane na kojima sjede – kaže on.
Moć
Političari bi, naglašava Blagovčanin, trebali da se odreknu ogromnog dijela moći, koja, svakako, prelazi ono što im je dato zakonskih ovlaštenjima.
-Trebali bi da podrže jačanje nezavisnih kontrolnih mehanizama i nezavisnih institucija, institucija koje bi trebale da kontrolišu takvu vrstu ponašanja – pravosuđe, službe za reviziju, agencije za provođenje zakona… Sudeći po dosadašnjim iskustvima, bojim se da je to vrlo malo vjerovatno – smatra on.
Kada je riječ o vladavini prava, kratko i jasno – ne funkcioniše.
-Zapravo imamo situaciju da kod nas ni bazični postulati vladavine prava, podjela vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku, ne funkcioniše u praksi. Partijska struktura i partijski lider imaju neograničenu koncentraciju moći u svojim rukama, dok su druge grane vlasti u podređenoj poziciji i neko ko izvršava naloge izvršne vlasti i partijskih struktura – kategoričan je Blagovčanin.
