Centar za sigurnosne studije nedavno je, takođe, objavio da je navodno 90 odsto anketiranih u BiH za uvođenje obaveznog vojnog roka, dok je ministar odbrane BiH Zukan Helez krajem prošle godine tražio rekordno povećanje vojnog budžeta koji bi, kako je naumio, trebalo da iznosi više od milijardu KM.
Istovremeno, Ministarstvo odbrane i Generalštab Vojske Srbije podnijeli su zvaničnu inicijativu o vraćanju vojnog roka, koji je u Srbiji suspendovan 2011. godine. U Hrvatskoj, kao i još nekim članicama EU, takođe se sve češće govori o uvođenju obaveznog vojnog roka.
Teretana umjesto vojske
Početkom ove godine, između ostalog, objavljeni su i podaci o tome koje zemlje u regiji najviše novca izdvajaju za jačanje svojih vojnih kapaciteta, pa je tako na području bivše Jugoslavije na prvom mjestu Srbija, zatim slijede Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, dok je BiH na posljednjem mjestu.
Pitali smo političare iz Republike Srpske šta oni misle o eventualnom uvođenju obaveznog vojnog roka u BiH. Iako dijele različita politička mišljenja, saglasni su da BiH nije spremna za uvođenje vojnog roka.
Poslanik SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Srđan Mazalica, kaže da o uvođenju vojnog roka u BiH ne treba razmišljati.
On podsjeća na kampanju iz 2005. godine kojom se zalagalo za ukidanje vojnog roka, računajući da će dodatna demilitarizacija BiH spriječiti mogućnost izbijanja ponovnog rata.
– Za nas kao stranku je najvažniji mir. Smatramo da treba sve uraditi da se u BiH spriječe ekstremističke i druge snage koje nastoje preko rata ostvariti svoje političke ciljeve. Ponovno uvođenje voljnog roka možda nije loše sa aspekta osposobljavanja mladih ljudi. Međutim, mišljenja sam da su zato bolje fizičke aktivnosti, poput sport i odlaska u teretanu – kaže Mazalica za Srpskainfo.
Prioriteti
Dodaje da je u svakom slučaju bolje da mladi slobodno vrijeme iskoriste, umjesto služenja vojnog roka, za učenje, usavršavanje i druge aktivnosti.
Mazalica kaže da Srbima, ali i Srpskoj, ne odgovara jačanje vojnih potencijala s obzirom na to da imamo manje stanovnika nego FBiH.
– To bi nas moglo dovesti u nepovoljan položaj. Trenutno ne postoji mogućnost nekog oružanog konflikta u BiH i nisam za to da se jačaju vojni kapaciteti. Policija Srpske, koju treba dodatno jačati, dovoljan je garant bezbjednosti Republike, a i Treći pješadijski puk u OS BiH, takođe, u nekom eventualnom sukobu manjeg intenziteta može da zaštiti stanovništvo RS – ističe Mazalica.
Ulagati u privredu
Ni predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić, nije zagovornik uvođenja vojnog roka u BiH.
Umjesto u vojsku, Trivićeva ističe za Srpskainfo da treba ulagati u privredu.
– Nikako nisam za obavezan vojni rok u BiH. U ovim političkim i društvenim okolnostima to bi bio dodatni problem. Uz to, Oružane snage i u ovoj formi crpe ogroman novac koji bi mogao biti bolje iskorišćen u smislu jačanja i ulaganja u privredni razvoj – kategorična je Trivićeva.
Princip dobrovoljnosti
Za razliku od Mazalice i Trivićeve, poslanik SDS Nedeljko Glamočak nije za uvođenje obaveznog vojnog roka, ali nema ništa protiv da se omogući neka vrsta dobrovoljnog služenja vojnog roka za one koji to žele.
Pojašnjava da bi se ti dobrovoljci trebali obučavati kako da se služe modernim tehnikama koje se danas koriste u ratovanjima.
– Uvođenje vojnog roka na dosadašnji način, a što podrazumijeva obuku u kasarnama, nema nikakvog smisla jer je tehnologija toliko napredovala. Zbog toga smatram da bi možda mlade ljude, koji to žele, trebalo, pored osnovne obuke, uputiti i u najnovija tehnička dostignuća, poput dronova i slično – kaže Glamočak za Srpskainfo.
Dodaje da taj vid obuke možda ne bi bio loš, ali definitivno ne treba uvoditi obavezno služenje vojnog roka.
Srpskainfo
