Mnogi predstavnici političkih stranaka zloupotrebljavaju Izborni zakon BiH, pa iako su po nacionalnosti Srbi, Bošnjaci ili Hrvati, mnogi se izjasne kao neko iz reda nacionalnih manjina da bi partiji omogućili dodatno mjesto u lokalnim parlamentima
Bosna i Hercegovina ima 17 nacionalnih manjina, najveća od njih je romska nacionalna manjina, a svi oni u ustavnom uređenju države imaju status „Ostalih“. To znači da se ne mogu kandididovati na mnoge pozicije u državi i da ne mogu biti birani, poput Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH ili Predsjedništva BiH.
Politička prava manjina tako su sistemski narušena, a to je dokazano i presudama Evropskog suda u Strazburu kroz presude „Zornić“, „Sejdić i Finci“.
Manjine su diskriminisane čak i onda kada im se, naočigled, pogoduje. Tako recimo Izborni zakon garantuje jedno mjesto predstavnicima manjina u lokalnim skupštinama u kojima manjinsko stanovništvo čini 3% ili više od ukupne populacije.
Na predstojećim Lokalnim izborima biraju se ukupno 22 predstavnika nacionalnih manjina, u 20 lokalnih zajednica. Lukavac i Brčko distrikt su lokalne zajednice u kojima su osigurana po dva mandata u lokalnoj skupštini za predstavnike nacionalnih manjina. Među kandidatima su i 43 nezavisna kandidata predstavnika nacionalnih manjina, podaci su Centralne izborne komisije.
Sagovornici Impulsa kažu kako bi izabrani vijećnici/odbornici trebalo da predstavljaju sve manjine, ali najčešće predstavljaju lične ili partijske interese.
Predsjednik Saveza nacionalnih manjina Republike Srpske, Talijan po nacionalnosti, Franjo Rover za Impuls kaže da se ova mjesta najčešće zloupotrebljavaju i da manjine predstavljaju oni koji često uopšte ne pripadaju nacionalnim manjinama.
„Mi bismo radije da se mjesto za nacionalne manjine ukine nego da se sa njim bave neki lokalni mešetari koji nemaju nikakvog dodira sa nacionalnim manjinama“, kaže Rover za Impuls.
Lokalna zajednica u kojoj živi – Prnjavor, garantuje jedno mjesto za pripadnika nacionalnih manjina. Mandat je 2020. osvojio pripadnik ukrajinske nacionalne manjine, međutim predstavnici udruženja nacionalnih manjina nisu zadovoljni njegovim radom.
„Nikakve koristi od njega nismo imali. Od kad je on odbornik nacionalnih manjina, budžetska stavka za nacionalne manjine je smanjena za 50%. Ja sam bio odbornik 2008.-2012. tada je bilo za nacionaolne manjine 50.000KM, sada je to 25.000KM. Mi imamo saradnju sa gradonačelnikom tako da nama u Prnjavoru ne znači uopšte predstavnik nacionalnih manjina“, dodaje Rover.
Smatra da jedan od 25 odbornika ne može mnogo uraditi, pa je najbitnije da svi odbornici poštuju Poslovnik o radu lokalnog parlamenta i da se sastaju sa predstavnicima manjina.
„Ta mjesta nisu ništa donijela, jer tu se prijavljuje i Kurta i Murta. Ne vidimo ni svrhe, mislim da je to promašeno. Naravno da ima lokalnih zajednica gdje odbornici rade, ali to je mali procent. Ta odredba o pripadnicima nacionalnih manjina nam donosi više štete nego koristi“, stava je Rover.
Apsurdno je da, dodaje naš sagovornik, pojedinci budu izabrani sa liste nacionalnih manjina na jedno garantovano odborničko mjesto, a da se tokom mandata uopšte ne obrate predstavnicima i udruženjima nacionalnih manjina.
„Nas se odbornici i vijećnici sjete pred izbore, tad nećemo da pričamo ni sa kim. Savez nacionalnih manjina nema svoje kandidate i imamo dogovor da nećemo podržavati nikoga. Mene lično, da se pita, ja bih ukinuo to mjesto za pripadnike nacionalnih manjina“, dodaje Rover.
Odbornici nacionalnih manjina ili odbornici samih sebe
Izborni zakon garantuje mjesta za priapdnike nacionalnih manjina u 20 lokalnih zajednica bez obzira na broj glasova, ali Rover kaže da je sve primjetniji trend da se na ta mjesta prijavljuju kandidati iz reda konstitutivnih naroda.
„Prvo, nisu predstavnici manjina, to su predstavnici samih sebe. To su mešatari. Oni pretežno nisu ni predstavnici nacionalnih manjina. Sada imamo zloupotrebu prijave za to mjesto pripadnika nacionalnih manjina. U Prnjavoru imaju dva čovjeka koji su po nacionalnosti Srbi, međutim prijavili su se kao Crnogorci, a u rodnom listu im i dalje piše da su Srbi, tako da su to obični mešetari“, uvjera Rover.
Dalibor Tanić, urednik romskog portala Newipe i aktivista za ljudska i prava Roma za Impuls kaže da je jedno garantovano mjesto za pripadnike nacionalnih manjina u određenim sredinama značajan mehanizam ukoliko ga shvatamo kao prelazno rješenje koje ima potencijal da kandidate i kandidatkinje nacionalnih manjina u nekom trenutku dovede do potpune ravnopravnosti u izbornom procesu.
“U suprotnom, takva praksa može u potpunosti obezvrediti celokupni izborni proces jedne nacionalne manjine i sve njene učesnike i učesnice. Zagarantovano mesto pruža neku vrstu konformizma u kojem ne postoji realna predizborna borba, u kojem se razvija politička svest kod kandidata_kinja i kod glasačkog tela. S druge strane, ovakav mehanizam daje priliku nacionalnim manjinama da učestvuju u lokalnoj vlasti. Takva vlast je manje-više ograničena i nema dovoljnu političku moć da utiče na značajnije promene, ali daje uvid u potencijal politike, što može na neki način ohrabiriti pripadnike nacionalnih manjina da mnogo konkretnije pristupe izbornom procesu“, kaže Tanić za Impuls.
Upitan da li izabrani predstavnici nacionalnih manjina dobro rade svoj posao i da li nacionalne manjine osjete efekte tog rada, Tanić kaže kako vjeruje da svi oni i one koje su izabrani/e rade svoj posao dobro onoliko koliko im je omogućeno da rade dobro.
“Opet napominjem, takva vrsta političke participacije je ograničena i nema nekog uticaja na promene koliko bi možda trebala imati. Predstavnici nacionalnih manjina su uglavnom u gradskim ili opštinskim većima, a u zavisnosti od toga koliko je njihov glas “težak” mogu isposlovati neke stvari za svoje sunarodnjake. Primer dobre prakse je Gradskom vijeću Grada Tuzla, gde je Nedžad Jusić, gradski vijećnik uradio poprilično puno stvari za rosmku zajednicu u ovom gradu“, kaže Tanić.
S druge strane, kaže da vjeruje da ponekad dolazi do zloupotrebe ovog mehanizma upravo zbog načina kako se ta mjesta osvajaju na izborima.
“Svedoci smo da često dolazi do naglih etničkih transformacija zbog političkih interesa među konstitutivnim narodima. To nas navodi da zaključimo da sigurno postoje zloupotrebe. Upravo zbog postojanja opasnosti od zloupotrebe, čitav institut sigurnih mesta može biti kompromitovan, a u konačnici i potpuno obesmišljen. Nisam siguran kako se ovakve zloupotrebe mogu sprečiti, sve dok postoji liberalno tržište u kojem se svako, ad hoc, može etnički konvertovati zbog ličnih i političkih interesa“, dodaje Tanić.
Portal Direkt je uoči prošlih Lokalnih izbora 2020. objavio članak u kojem ukazuje na izborni inženjering u Trebinju i lažno prijavljivanje brojnih partija na izbore samo zarad mjesta u biračkim odborima, pa se dešavalo da pojedini kandidati imaju nula glasova. U prevodu, nisu glasali ni sami za sebe. Autorka teksta Jelena Denda Borjan za Impuls kaže da su zloupotrebe u Trebinju prisutne i na odborničkim listama manjina.
„Aktuelni odbornik nacionalnih manjina Momir Gvozdenović nije progovorio nijednu riječ u proteklih četiri godine u trebinjskoj Skupštini. Stoga nije poznato koje tačno manjine je zastupao, koje su njihove potrebe, niti koji su problemi sa kojima se one suočavaju. Sa druge strane, uvijek je glasao za odluke koje su išle u korist skupštinske većine, pa je bio veoma koristan vladajućoj koaliciji kao jedna sigurna ruka više pri glasanju. Stoga motive njegovog kandidovanja možemo potražiti baš tu“, kaže Denda Borjan.
Osim ovog aktuelnog predstavnika nacionalnih manjina, dodaje naša sagovorniva, u Trebinju ne postoje ni udruženja nacionalnih manjina koja se ističu svojim radom, a bilo bi zanimljivo vidjeti da li dobijaju novac iz budžeta i u koju svrhu.
“Pretpostavljam da kandidati moraju zaista pripadati nacionalnim manjinama da bi mogli učestvovati u izborima na taj način. Međutim, to što je neko deklarisan kao nacionalna manjina znači da je formalno ispunio uslove, ali ne znači da ta pozicija nije zloupotrebljena ako za cijeli mandat nije rekao ni riječ o potrebama ljudi koje zastupa. Mi smo ovdje imali jednu drugu vrstu zloupotrebe na posljednjim lokalnim izborima, kada je na izbore, recimo, izašla stranka HDZ 1990. Njen povjerilac Mijo Perkunić tada je tvrdio da je stranka osnovana sa ciljem da zastupa interese Hrvata u Trebinju, a za kandidata su stavili Srbina, dok su u biračkom odboru bili istaknuti trebinjski SNSD-ovci. Na izborima ova stranka nije dobila nijedan glas u Trebinju, što znači da čak ni njeni kandidati nisu glasali za sebe. Dakle, bila je riječ o predizbornom inženjeringu“, podsjeća Denda Borjan.
Zbog brojnih i evidentnih zloupotreba mehanizma garantovanih mjesta u lokalnim skupštinama/vijećima za priapdnike nacionalnih manjina Savez nacionalnih manjina Republike Srpske obratiće se dopisom CIK-u, visokom predstavniku, OSCE-u i svim relevantnim institucijama u nadi da će se pronaći rješenje kojim će se stati u kraj zloupotrebama.
Piše: Slađan Tomić/Impuls
