Pojedina istraživanja pokazuju da su najlojalniji i najdisciplinovaniji birači stariji od 65 godina koji glasaju u procentu do 70 odsto, dok je najmanja izlaznost među mladima oko 50 odsto.
Analitičari ocjenjuju da bi političari morali umnogome da promijene pristup mladima, ali i sadržaj poruka koje im šalju da bi motivisali punoletnike do 30 godina da glasaju.
Izborna apstinencija među mladima u Srbiji nije niti velika novost niti specifičnost pošto se u Evropi “zapatio” trend da najmanje glasaju oni koji su skoro dobili pravo glasa. Zbog čega je to tako ako logika nalaže da bi oni pred kojima je život trebalo i da najviše odlučuju o svojoj budućnosti?
Jedan od načina da to urade je i glasanje na izborima na kojima bi trebalo da odluče u kom smjeru žele da se država kreće.
Najkritičniji od 18 do 24 godina
Bojan Klačar, izvršni direktor CESID primjećuje za “Blic” da su pogotovo mladi od 18. do 24. godine manje zainteresovani za politiku.
– Oni su u životnoj fazi kada imaju drugačije prioritete, više se bave zabavnim, mladalačkim nego zahtjevnim, teškim temama. Nisu ni dovoljno sazreli u tom periodu da bi razumjeli sve detalje politike – objašnjava Klačar.
Kako kaže, mladi su i dramatično promijenili medijske navike.
– Više im se ne može prići na konvencionalan način kako su to navikli stariji političari putem tribina, štandova, TV nastupa. Mladi su sada disperzirani na internetu i zbog toga je potrebno mnogo više stručnosti i znanja da bi poruke stigle do mlađe populacije – navodi Klačar.
Koje glasače vole stranke
Klačar razloge za izbornu apatiju kod mladih nalazi i u oportunom ponašanju samih političara.
– Stranke više vode kampanju za starije ljude iz prostog razloga zato što znaju da starijih od 45 i 50 godina ima najviše. Recimo, stariji od 60 godina čine petinu stanovništva, a pritom su disciplinovani i lojalni glasači – analizira Klačar.
Izvršni direktor CESID-a dodaje da je moguće animirati mlade da glasaju u većem broju, ali da to nije tako jednostavno.
– Potrebno je na prvom mjestu strpljenje i dugotrajan rad. Znači, mladi se ne mogu zaintrigirati ad hok kampanjama ili TikTok platformama uoči izbora. Neophodan je kontinuirani rad – smatra Klačar.
Kako kaže, komunikacija sa mladima mora biti prilagođena njihovim godinama.
– Sadržaj mora biti interaktivniji, dinamičniji, a ne monolog, tribina ili dugotrajni govor – zaključuje Klačar.
Perun: Mnogi imaju otpor prema politici
Slično mišljenje deli i Nikola Parun, politikolog.
– Politika mladima nije specijalno zanimljiva pogotovo što u Srbiji ne vide neke posebne razlike između aktera. Većina mladih, naročito u srednjoj školi i na fakultetu, nisu na tržištu rada pa ne osjećaju mnogo ni posljedice rezultata na izborima. Takođe, nisu još ni porodični ljudi niti imaju djecu. Zbog svega toga mnogi imaju otpor prema politici – ocenjuje Parun.
Politikolog dodaje da i procenat izlaznosti među mladima u Evropi nije mnogo veliki.
– Mislim da ne prelazi 60 odsto što znači da nezainteresovanost mladih za izbore nije samo karakteristična za Srbiju. Generalno, mladi više vole radikalnije politike bile one identitetske ili ekstremno građanske. Takođe, mladi više vole revoluciju nego evoluciju što je i logično za njihove godine – analizira Parun.
Vuletić: Sa 20 godina izbori im nisu najvažniji
Vladimir Vuletić, sociolog, tvrdi da se slaba zainteresovanost mladih za izbore može posmatrati iz ljudskog ugla.
– Kada imate 20 i nešto godina imate toliko mnogo interesovanja da vam je politika malo ili manje bitna. U tim godinama otkrivate mnoge stvari pa baš ako nemate ništa drugo onda se bavite politikom. Takođe, mladi emotivno doživljavaju sve stvari i traže što iskreniji odnos. A znamo i da je politika praktično sve samo ne iskrenost – navodi Vuletić.
Naš sagovornik dodaje da mladi zbog toga ne žele da učestvuju u onome što je uglavnom neiskreno.
– Treba naravno uzeti u obzir i to da li se i koliko političari obraćaju mladima i da li insistiraju na njihovim temama. U najvećem broju slučajeva političari vode kampanju na televiziji, a mladi ne gledaju TV. Takođe, rijetke su teme u izbornim kampanjama koje su u fokusu mladih – priča Vuletić.
“Mladi žele aktivizam s konkretnim ciljem i rezultatom”
Kako kaže, mladi i kada žele da se bave aktivizmom ne ulaze mnogo u politiku.
– Oni više vole da se priključe nekom NVO pokretu ili projektima koji su vremenski ograničeni, a pritom donose konkretan rezultat. Stranačka politika u tom pogledu je neprivlačna jer često ne možete vidjeti konkretan rezultat – zaključuje Vuletić.
KOMS: Glasajte da drugi ne odlučuju u vaše ime
– Predizborni programi bi morali da ponude više od dvije-tri mjere koje će doći prije ili poslije izbora. Za unapređenje položaja mladih potrebne su sistemske promjene i set različitih politika kako bi mladi ostali u zemlji i aktivno učestvovali u društveno-političkom životu – smatra Milica Borjanić iz Krovne organizacije mladih Srbije.
– Očekujemo od mladih da iskoriste glasačko pravo, da izađu na izbore, da budu glasni i da izraze svoj stav i svoje mišljenje. Ukoliko oni ne budu iskoristili to pravo, iskoristiće neko drugi i donijeti odluke i u njihovo ime – kaže ona.
Na izbore bi izašlo 65%, ali…
Čak 65 odsto mladih spremno je da izađe na izbore, pokazuje istraživanje Krovne organizacije mladih Srbije, ali to ne znači da su mladi zadovoljni onim što im se nudi. Nezainteresovani, apatični, apolitični. Analize odnosa mladih prema politici iz godine u godinu su sumornije, pokazuju podaci KOMS, prenosi “Dojče vele”.
– Mladi ne vjeruju da mogu da utiču na bilo kakve promjene ili da utiču na to koje će odluke institucija doneti. Kada pitamo mlade zašto ne vjeruju, oni kažu zato što su iste osobe na vlasti 20, 30 godina. Oni ne mogu da se identifikuju, jer ne vide nova lica – ističu iz KOMS-a.
Ipak, posljednji podaci govore da je 65 posto mladih spremno da izađe na glasanje, što je porast od deset odsto u odnosu na prethodnu godinu.
– Smatramo da su različite situacije u zemlji dovele do toga. Mladi su videli da, ako se ne angažuju na neki način, ukoliko nešto ne preduzmu, ostavljaju prostor za zloupotrebe – kažu u KOMS.
Slabo se obraćaju mladima
Monitoring prošlogodišnjih izbora, prema podacima Krovne organizacije mladih Srbije (KOMS), pokazao je da su se mladima najviše obraćale Dveri, zatim Sprska napredna stranka i Stranka slobode i pravde.
– Ali i dalje govorimo o izuzetno niskom broju obraćanja koji su usmjereni direktno mladima. A mladi su vrlo jasni i oni vrlo lijepo komuniciraju šta su njihove potrebe i problemi: stambeno osamostaljivanje, položaj studenata, ekonomska situacija, zapošljavanje – rekla je Milica Borjanić iz KOMS-a.
Uz monitoring, KOMS će ove godine prvi put emitovati podkast u kojem će razgovarati s mladima iz političkih partija s idejom da predstave nova lica političke scene.
– Političke partije i politički angažman nisu prljavi po sebi, niti za mlade treba da budu blato u koje se ne treba miješati. To je apsolutno legitiman vid djelovanja i želimo da polažemo ko su ti mladi ljudi u političkim partijama kako bi mladi mogli da se identifikuju s njima – rekla je za DW Borjanićeva.
Kakav je profil mladih glasača?
Na pitanje ko bi mogao više mladih da pridobije u ovoj kampanji, vlast ili opozicija, Predrag Lacmanović, izvršni direktor agencije Faktor plus, kaže da se mladi dijele u određene ciljne grupe.
– I oni su isprofilisani po tome da li žive u urbanim ili ruralnim sredinama, iz kakvih porodica dolaze, kakva su im uverenja bliska… i samim tim se i politički opredjeljuju. Ali mladi su generalno gledajući uglavnom buntovnici po prirodi i vole da kritikuju. Tu postoji više pravaca, od toga da ih ne zanima politika u najvećem broju slučajeva, do toga da su često desno orijentisani, a da ne znaju šta tačno znači desnica. Isto tako su često kritički nastrojeni prema vlasti ako je to u trendu – rekao je za “Danas” Lacmanović.
Srpskainfo
