Spremna lokacija za slobodnu privrednu zonu u Bijeljini
Vrijednost izvoza na području grada Bijeljina raste iz godine u godinu i ideja o stvaranju slobodne zone nametnula se kao neminovnost. Grad ima lokaciju i novac za izradu studije i elaborata, a prije svega povoljan geografski položaj.
Tamo gdje se Drina uliva u Savu, gdje se prostire plodna ravnica, ukrštaju putevi, nalazi se Bijeljina. Zbog svog geografskog položaja, pogodno mjesto za privredni razvoj. Tome u prilog idu i sljedeći podaci.
“Za prvih šest mjeseci, prema podacima koje mi dobijamo, izvoz iz grada Bijeljina povećan je za oko 7,2 odsto u odnosu na prošli godinu. Znači, izvoz je iznosio oko 180 miliona KM i to je značajno jer na nivou RS imamo smanjenje izvoza”, kaže Slavića Marković direktor Područne privredne komore Bijeljina.
Time se i ideja o otvaranju slobodne zone nametnula kao neminovnost.
“Kada se otvorite za investitore, uvedete mnogobrojne olakšice i za subvencionisana radna mjesta, uvođenje slobodnih bescarinskih zona, brži promet roba, usluge i dobara, veći broj radnih mjesta, uz sve te privredne olakšice sve je to recept za jedan snažan privredni razvoj kakav je recimo intenzivan privredni razvoj i rast koji je prisutan recimo u Srbiji”, kaže gradonačelnik Bijeljine, Ljubiša Petrović.
Upravo je iskustvo Srbije dragocjeno i na inicijativu gradonačelnika Ljubiše Petrovića, održani su sastanci sa konsultatntima iz ove države. Grad ima lokaciju pogodnu za slobodnu zonu, a obezbijeđeno je i oko 50 hiljada KM za izradu studije i elaborata.
“Regulacioni planovi koji su usvojeni jesu industrijska zona broj četiri, regulacioni plan Agrotržni centar gdje zaista po pitanju parcela, zemljišta postoje dobre pretpostavke da se u blizini tih regulacionih planova osniva i slobodna zona”, kaže Petrović.
“U toj zoni PDV se ne plaća na ulazne repromaterijale i na sirovine i carina se ne plaća. Znači, to su te pogodnosti koje ponukaju privredna društva da posluju u slobodnoj zoni. Jedan od kriterija opravdanosti slobodne zone jeste da više od 50 odsto proizvoda koji se proizvode u slobodnoj zoni idu u izvoz”, kaže Slavica Marković.
Ljudi iz privrede još predlažu.
“Ono što moramo svi zajedno da radimo to je da dovedemo jednu ili dvije velike svjetske firme oko kojih ćemo se mi svi okupljati i onda je ta bescarinska zona pun pogodak”, kaže Milenko Stevanović, direktor Steko centra.
U BiH trenutno postoje četiri slobodne zone i to u Federaciji BiH, dok u RS, pored Bijeljine, procesi za formiranje slobodnih zona teku u Gradišci i Trebinju.
(BN) Foto: BN
