Kako se navodi na službenoj stranici Akademije filmske umjetnosti i nauke, u odjeljku “propisi” navodi se da oni koji su osvojili prestižnu nagradu ne smiju da prodaju čuveni kip. Jedino u slučaju ako ispune jedan uslov.
Ako neko želi da iz nekog razloga proda kip Oskara, mora prvo da ga ponudi Akademiji.
– Dobitnici nagrada ne smiju da prodaju ili na drugi način raspolagati kipićem Oskara ni dopustiti da bude prodan ili otuđen zakonskim putem a da ga prvo ne ponude na prodaju Akademiji za iznos od jednog dolara – navodi se u objavi, pri čemu se dodaje:
– Ova odredba takođe se primjenjuje na nasljednike i opunomoćenike dobitnika Oskara koji mogu steći kipić poklanjanjem ili testamentom – piše u objavi.
Inače, ovo pravilo je na snazi od 1951. godine. I bilo je trenutaka kada je ono bilo prekršeno.
Džozef Tutalo je 2014. godine prodao Oskara, koji je njegov ujak Džozef Rajt osvojio 1943. godine, na aukciji za 79.200 dolara. Akademija je reagovala. Tužila je Tutala, ali i aukcijsku kuću zbog kršenja pravila.
Sud u Kaliforniji je donio presudu u korist Akademije. Osoba koja je kupila kip Oskara bila je primorana da vrati trofej.
Ali, bilo je i trenutaka gdje je situacija bila fleksibilnija. Majkl Džekson je 1999. godine otkupio trofej Oskara za najbolji film koji je osvojio producent Dejvid Selznik za 1,5 miliona dolara.
Inače, najveći dobitnik ovogodišnjeg Oskara je film “Anora” reditelja Šona Bejkera. Ovo ostvarenje je, između ostalog, osvojilo trofeje za najbolji film, režiju, kao i najbolju glumicu, piše Index.hr.
