Hercegovina sa besmrtnim vladikom doživjela Vaskrs

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić rekao je na otvaranju izložbe da je vladika Atanasije svom narodu bio sve – duhovni otac, pastir, prijatelj, učitelj, sabrat i neko ko se danonoćno molio za svoje Hercegovce, posebno kada je bilo najteže.

– Vladiku besmrtnog imena smo svi doživljavali kao najveće dijete među djecom. Hercegovina je sa svojim vladikom živjela i doživjela Vaskrs, a narod je imao uz sebe baš onakvog čovjeka kakvog je samo mogao da zamisli – rekao je Ćurić i dodao da je zato teško govoriti o vladiki Atanasiju, jer šta god da se kaže nije dovoljno.

On je podsjetio da je episkop Atanasije imao takvu energiju, volju, snagu i ljubav da je grlio svakoga ko mu se obrati, pa tako i one koje je masovno krštavao početkom devedesetih širom Hercegovine.

– Time je postavio temelje besmrtnosti među Hercegovcima i svim pravoslavnim. Čuvajući uspomenu na vladiku Atanasija čuvamo sebe i svoje biće, iskazujući poštovanje i vječnu zahvalnost za sve čemu nas je učio dok je sa nama hodio zemljom Svetog Save i Svetog Vasilija Ostroškog – rekao je Ćurić.

On je dodao da je svima bila čast biti savremenik vladike Atanasija i živjeti u vremenu u kome je on obavljao Božiji zadatak na zemlji, o čemu će pisati istorija i svjedočiti pokoljenja.

Ćurić je naglasio da arhiva i biblioteka vladike Atanasija obiluju izuzetnom građom velike vrijednosti i da je to samo dio onoga što nam je ostavio, te poručio da će grad Trebinje pomoći da se sačuva sve što je on decenijama bilježio, sakupljao i čuvao.

– To je važan zadatak da bi buduća pokoljenja znala ko je ovom kamenitom području utvrdio poljuljane temelje, vratio narod crkvi i vjeri pravoslavnoj i postavio moralne dijagonale za sve vijekove vijekova – naglasio je Ćurić.

Direktor Arhiva Srpske pravoslavne crkve /SPC/ Radovan Pilipović rekao je novinarima da ta izložba pokazuje pisanu zaostavštinu jedne velike ličnosti koja je bila u Hercegovini u najteže vrijeme za srpski narod, krajem 20. i početkom 21. vijeka.

– Protekli Odbrambeno-otadžbinski rat je zahtijevao veliku društvenu odgovornost od SPC i hvala Bogu da je SPC imala takvog arhijereja kao što je bio vladika Atanasije – istakao je Pilipović.

On je rekao da svi u Hercegovini znaju koliki je trag ovdje ostavio vladika Atanasije i da su kroz njegovu arhivsku građu i biblioteku nastojali da pokažu njegovo intelektualno interesovanje za pisanu riječ.

Pilipović je napomenuo da je vladika Atanasije bio arhijerej, bogoslov i čovjek koji se bavio teologijom na praktičan i akademski, ali prije svega na pastirski način, a takođe je pripadao generaciji srpskih bogoslova koji su iznijeli renesansu svetootačkih predanja.

Nemanja Kalezić iz Narodne biblioteke Srbije je naveo da od juna prošle godine sistematizuju veliku zaostavštinu vladike Atanasija i pripremaju ovu izložbu, koja se sastoji od 31 eksponata na kojima je predstavljena njegova arhiva i biblioteka.

– Biblioteka vladike Atanasija broji oko 17.000 knjiga, a na oko 12.000 knjiga se vidi da su intenzivno korišćene, po čemu se pokazuje njegova fantastična erudija i znanje – rekao je Kalezić i dodao da se u bogatom arhivu nalaze i njegove prepiske sa upokojenim mitropolitom crnogorsko- primorskim Amfilohijem, svetim ocem Justinom Popovićem, i dokumentacija iz perioda Odbrambeno-otadžbinskog rata.

On je dodao da će biti potrebne godine da se biblioteka i arhiva vladike Atanasija sistematizuje, da bi se približila narodu njegova bogata zaostavština.

Izložbu je plod zajedničkog rada Arhiva SPC, Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske i Narodne biblioteke Srbije.

Izložba je otvorena u Kulturnom centru Trebinje, nakon čega će biti priređen prvi od tri večernja razgovora sjećanja na vladiku Atanasija sa naslovom „Znak preporečni“.

Sjećanje na umirovljenog vladiku zahumsko-hercegovačkog i primorskog Atansija, povodom druge godine od njegovog upokojenja, obilježava se do 11. marta u Trebinju, bogoslužbenim, bogoslovskim, književnim i umjetničkim sadržajima.

Umirovljeni episkop zahumsko-hercegovački i primorski Atanasije upokojio se 4. marta 2021. godine u Trebinju.

SRNA