Kao što je poznato, politički stav iz Srpske, kao i zaključak Narodne skupštine, bio je da nema usvajanja nijenog zakona na nivou BiH prije donošenja zakona o Ustavnom sudu BiH.
U skladu s tim, SDS je u Domu naroda u avgustu 2023. predložio zakon o Ustavnom sudu BiH, ali do sada nije razmatran.
Osim što je pomenuti zaključak NSRS u Sarajevu prekršen nebrojeno puta, sada priča zvanično kreće u drugom smjeru.
-Do kraja aprila usvojiti reformu Ustavnog suda BiH na način da dvoje sudija bira Republika Srpska, četvoro sudija bira FBiH, a troje sudija se bira u Parlamentarnoj skupštini BiH. Dogovoreno je da se do kraja aprila donese zakon o izboru sudija u Ustavni sud BiH – piše u zaključima koje su usaglasili Milorad Dodik, Dragan Čović, Eledin Konaković, Nermin Nikšić i Edin Forto.
Zašto je reforma Ustavnog suda BiH podijeljena na dva kolosjeka?
Naš izvor iz koalicije na nivou BiH kaže da je ustavna mogućnost takva da Parlamentarna skupština BiH može da donese samo zakon koji će regulisati izbor sudija. Istovremeno, u Ustavu BiH piše da će Sud “većinom glasova svih članova, usvojiti svoja pravila o radu”. Upravo to što sada definišu Pravila, trebalo bi da definiše zakon o Ustavnom sudu BiH.
-Ma koliko stav iz RS bio opštepoznat, ovo je jedini put kojim se može ići – tvrdi naš sagovornik.
Sličnog mišljenja su i pravni stručnjaci sa kojima smo razgovarali. Jedan od njih podsjeća da u Pravilima ustavnog suda BiH piše da “samo Ustavni sud može donositi propise i opšte akte koji se tiču njegovog rada i njegove uloge utvrđene Ustavom BiH”.
-To je neustavno, jer tako nešto nigdje ne piše u Ustavu BiH, ali su oni ipak rekli u preambuli. I sad, kad bi bio donijet zakon o Ustavnom sudu BiH, na primjer sa nazivom i sadržajem kakav je u Domu naroda BiH predložio SDS, dva člana Predsjedništva BiH, Bećirović i Komšić, bi sigurno odmah podnijeli zahtjev za ocjenu njegove ustavnosti i pozivali se na taj citat iz preambule Pravila. Taj zahtjev bi onda sigurno usvojila sadašnja nomenklatura sudija, na čelu sa ovo troje stranih sudija, i za takvu odluku bi se pozvali upravo na to što su napisali u prethodnom citatu preambule Pravila – kaže stručnajk za pravo koji je insistirao da mu ne pominjemo ime.
Kako kaže, upravo zato je put da se prvo donese zakon o prestanku mandata stranih sudija. Naime, takav zakon ne može pasti na Ustavnom sudu, jer Ustav BiH propisuje da Parlament BiH poslije pet godina od isteka mandata prvih stranih sudija može donijeti zakon o drugačijem izboru to troje sudija. Što znači da bi zakon o prestanku mandata stranih sudija uredio samo taj prestanak i izbor troje domaćih sudija umjesto njih, i ništa više te ga zbog toga ne bi sadašnji Ustavni sud mogao proglasiti neustavnim.
-A zatim, kad se donese taj zakon i po njemu zamijeni troje stranih sudija sa troje domaćih sudija, onda bi se moglo ići u donošenje i zakona o Ustavnom sudu BiH sa ostalim odredbama koje bi sada da progura SDS, odnosno sa odredbama o načinu glasanja u sudu, koje sada ne bi mogle proći iz razloga koje sam prethodno rekao. Ali, kad se zamijeni troje stranih sudija sa troje domaćih sudija, onda bi izostanak stranih sudija doveo do drugačijeg odnosa snaga u personalnom sastavu sudija u Ustavnom sudu, koji sastav bi bio takav da se odredbe iz Pravila Ustavnog suda ne tumače kao zabrana donošenja zakona o Ustavnom sudu sa sadržajem koji sada aktuelizuje SDS. Već bi taj novi sudijski sastav mogao glasati da tim zakonom o Ustavnom sudu nije povrijeđen Ustav BiH – kaže naš sagovornik.
Šta je predložio SDS
Podsjećamo, SDS je preko svog delegata Želimira Neškovića, predložio zakon o Ustavnom sudu BiH, po hitnom postupku. Zakon predviđa da Ustavni sud ima devet sudija, od kojih su svi državljani BiH.
-Predstavnički dom Parlamenta FBiH bira šest sudija, a Narodna skupština RS troje sudija. Iz reda jednog konstitutivnog naroda BiH mogu se izabrati najviše troje sudija – piše u Prijedlogu.
Predviđa se da Ustavni sud odlučuje većinom glasova svih sudija, koja uključuje najmanje glas jednog sudije iz reda svakog konstitutivnog naroda i iz jednog entiteta, kada odlučuje u sporovima koji po Ustavu nastaju između dva entiteta, ili između BiH i jednog ili oba entiteta ili Brčko Distrikta i institucija BiH i entiteta, ili između institucija BiH.
Predsjednik SDS Milan Miličević smatra da je dogovor iz Laktaša dobijanje na vremenu i skretanje na sporedne puteve s osnovne tema, a to je zakon o Ustavnom sudu BiH.
-To je prioritetni zakon koji treba da se usvoji da bi se išlo dalje sa usvajanjem evropskih zakona. On u svom tekstu sadrži i tu stavku u vezi sa zamjenom stranih sudija domaćim tako da je on kao zakon kompletan. Naravno, može da pretrpi izvjesne promjene u cilju poboljšanja. Ali, isto tako je činjenica da ga protivno Poslovniku o radu Doma naroda BiH Nikola Špirić drži negdje u ladici. To ne radi slučajno nego po direktivi – kaže Miličević za Srpskainfo.
Prema njegovim riječima, dogovor lidera stranaka vlasti na nivou BiH jeste “pokušaj da se neukoj javnosti dokaže da oni navodno misle ozbiljno, a ustvari skreću sa teme, kupuju vrijeme.
–Kao što to rade i sa Izbornim zakonom BiH da bi na kraju ostalo sve nepromijenjeno, da bi izborna korupcija mogla da se nastavi. Meni je taj scenario vrlo vidljiv. I treba se vratiti u institucije, a ne praviti sastanke o sudbini Republike Srpske po privatnim imanjima – zaključuje Miličević.
Srpskainfo
