Veći cenzus realan, obavezno glasanje bez šanse
– Najviše šansi za usvajanje svega što je stavljeno na dokument u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH ima prijedlog za povećanje cenzusa, što bi, prema riječima stručnjaka, smanjilo haos na političkoj sceni.
Naime, povećanje cenzusa za četiri odsto za lokalne, a na pet odsto za opšte te da mandat pripada stranci, ali i da izborne liste budu zatvorene i ukinute preferencije, samo su neki od prijedloga o kojima će se voditi polemika idućih dana kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona.
– Već duže se razmišlja o povećanju cenzusa na pet odsto, ali bi to trebalo uraditi i za lokalne i opšte izbore. Time bi uozbiljili političku scenu, jer veliki broj stranaka učestvuju na izborima. Mnogima nije cilj mandat nego su neki drugi interesi u pitanju. Politika je postala biznis. Trebalo bi moralno da pročistimo mnoge stvari pa onda ići ka onom što je primjenjivo u državama normalne demokratije – rekao je “Glasu” bivši član Centralne izborne komisije (CIK) Vehid Šehić.
Sa druge strane, navodi da je oduvijek bio protivnik zatvorene liste.
– Treba razmišljati o smanjenju preferencija na maksimalno pet. Takođe, mandat ne može pripadati stranci jer, prema evropskim standardima, on pripada izabranom zvaničniku – naveo je Šehić.
Smatra da oduzimanje mandata i zatvorene liste neće proći.
– I druge države i političke stranke bore se da budu otvorene liste. To već imamo u Hrvatskoj, dok u Srbiji postoji inicijativa kao i u Crnoj Gori. Treba glasati i za stranku, ali i za one u koje birači imaju povjerenja pa ko dobije najviše preferencija on bi i trebalo da bude poslanik – poručio je Šehić i dodao da su i 2005. i 2006. godine postojali pokušaji zatvaranja liste.
Najviše pažnje izazvao je prijedlog da izlazak na birališta bude obavezan, a Šehić navodi da se o tome i ranije razmišljalo.
– To je teško jer kod nas 50 odsto građana izađe na izbore. Kako uopšte naplatiti novčane kazne od druge polovine. Ako se ne plati novčana kazne ona se pretvara u zatvorsku. Kuda sa milion i po ljudi? Gdje ih smjestiti – upitao je Šehić.
Navodi da pojedine države u svijetu imaju obavezno glasanje, ali to su, naglašava, uglavnom uređene zemlje.
– Prvo bi trebalo urediti sistem pa onda razmišljati o tome – poručio je Šehić.
Teme za razgovor u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH biće i obezbjeđenje softvera za identifikaciju birača i izdavanje glasačkih listića, ali i izbor članova Predsjedništva BiH.
– Treba uvesti nove tehnologije u izborni proces i elektronsku identifikaciju birača, kao i skener. Tada ćemo imati veći broj građana na biralištima. Na taj način vratili bi i povjerenje građana. Mnogi ne izlaze na izbore zbog sumnje u falsifikovanje rezultata – kazao je Šehić.
Kada je riječ o izboru članova Predsjedništva, smatra da je potrebno implementirati odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu te posebno pri tome voditi računa o odluci u slučaju “Zornić”.
– To je obaveza. Mora se ispoštovati ono što piše u odlukama Evropskog suda za ljudska prava – kazao je Šehić.
On poručuje da je potrebno voditi računa o građanima biračima, a nikako zakon prilagođavati političkim strankama.
– Izborni zakon kao jedan od najbitnijih u svakoj državi trebalo bi da prođe i javnu raspravu, da se uključe ne samo akteri vlasti, nego i druge stranke i stručna javnost. Treba raspravljati koji su to modaliteti najbolji koji će zaštititi interes birača na izborima – zaključio je Šehić.
Sa druge strane, izborni analitičar u koaliciji “Pod lupom” Srđan Ostojić smatra da bi trebalo uvesti nove tehnologije u izborni proces, kako identifikacije birača tako i glasačkih listića.
– Već godinama nove tehnologije pokušavamo da stavimo u fokus priče kada je izborni sistem u pitanju. Građani su za to. Kada su druge stvari u pitanju one predstavljaju olakšanje za određene političke partije, tu prije svega mislim na mandat i povećanje cenzusa. Međutim, mišljenja međunarodnih institucija su da je to demokratski korak unazad – rekao je Ostojić.
Kada je riječ o preferencijama i zatvorenim listama smatra da u tim slučajevima pojedini ne bi imali mogućnost da napreduju i budu izabrani, nego bi politička partija određivala ko bi bio predstavnik naroda.
– Kada su u pitanju izmjene krupnih stvari, koje se dotiču i Ustava, teško je postići sveopšti konsenzus – zaključio je Ostojić,.
Podsjetimo da su se lideri većine na nivou BiH obavezali da će tokom februara usvojiti izmjene izbornog zakona BiH, koji između ostalog predviđa povećanje, cenzusa, da mandati pripadaju strankama i da glasanje bude obavezno…
(BN) Foto: Ilustracija
