Šta čeka Dodika ako odbije poziv Tužilaštva: Naredba policiji, onda potjernica

Šta čeka Dodika ako odbije poziv Tužilaštva: Naredba policiji, onda potjernica

Milorad Dodik objavio je na društvenoj mreži X da je pozvan u Tužilaštvo BiH kako bi dao izjavu kao osumnjičeni za rušenje ustavnog poretka, navodeći da neće ići “na njihov politički sud”. Međutim, koje su procedure i da li je moguće izbjeći poziv za saslušanje?

Dodik je dan nakon što je potpisao ukaze kojima se, između ostalog, zabranjuje djelovanje Državnog suda i Tužilaštva te rad Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH na teritoriji Republike Srpske, napisao na svom X profilu da je pozvan u Tužilaštvo BiH kao osumnjičeni za rušenje ustavnog poretka, “samo zato što sam izvršio svoju ustavom i zakonom propisanu dužnost nakon odluka Narodne skupštine RS.“

– Neću ići na njihov politički sud jer Srbi više ne idu na inkvizicije! Srbi idu samo na razgovore o uređenju BiH, ali onako kako je zapisano u Ustavu i Dejtonskom mirovnom sporazumu – piše na Dodikovom profilu.

Tužilaštvo BiH saopštilo je u četvrtak da od decembra 2024. godine provode istražne radnje zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo “napad na ustavni poredak”. Prema Krivičnom zakonu BiH, za ovo krivično djelo predviđena je kazna zatvora od pet godina, kao i mjera bezbjednosti zabrane vršenja dužnosti.

Postoji osnov sumnje

Inače, status osumnjičenog znači da postoji osnov sumnje da je osoba počinila krivično djelo, te da su tužioci prikupili dovoljno dokaza.

Osumnjičeni ima pravo da angažuje advokata i advokat ima pravo da prisustvuje njegovom ispitivanju. Osumnjičenom se saopštavaju osnovi sumnje i koje krivično djelo je on počinio, i daje mu se mogućnost da se on izjasni na te okolnosti, a tužilac nakon izjave, ukoliko je prikupio sve dokaze, u roku od deset minuta može podići optužnicu.

Ukoliko se radi o svjesnom izbjegavanju davanja iskaza, tužilac ima mehanizme za dovođenje osumnjičenog, a kao krajnja mjera je propisana mogućnost određivanja mjere pritvora. Osumnjičenom prvo uručuje pismeni poziv za davanje izjave u Tužilaštvo. Ako se ne odazove, izdaje se naredba policiji da ga privede. Pa kad ga nema na adresi, onda se raspiše potjernica. To su postupci.

Nalog SIPA-e

Takođe, tužilac može izdati nalog SIPA-i da osumnjičenom uzme izjavu na kućnoj adresi. Ako tužilac kaže da se uzme izjava na mjestu njegovog prebivališta, to je izuzetak, ali je moguć i takav postupak.

Dodik posjeduje i državljanstvo Srbije s kojom BiH ima potpisan sporazum o saradnji, ali iz ove države ne izručuju svoje državljane.

U slučaju prelaska granice, osoba koja je izbjegavala Tužilaštvo biće lišena slobode ili zadržana, ali tek kada Tužilaštvo uputi pismenim putem zahtjev za izdavanje potjernice Sudu.

Po presudi Dodik je još uvijek slobodan čovjek

Dakle, Dodik je još uvijek slobodan čovjek, jer vrijedi pretpostavka nevinosti po ranijoj nepravosnažnoj presudi. On se može slobodno kretati gdje god hoće. Samo Sud može odrediti mjere zabrane.

Dakle, prvostepenom nepravosnažnom presudom, Dodik je ranije osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, i tu su procedure jasne.

Po osnovu novog krivičnog djela i počinjenog krivičnog djela „napada na ustavni poredak“, nakon pokretanja optužnice i eventualnog izdavanja potjernice, Dodik može biti uhapšen unutar BiH ili u momentu prelaska granice, odnosno da bude uhapšen i izručen iz zemalja sa kojima BiH ima sporazum takve vrste.

Slučaj „Pudžemon“

Možda se može uzeti kao referentan jedan primjer iz prakse sličnih slučajeva, kao što je premijera Katalonije Karlesa Pudžemona. Nakon što je donio odluku o izdvajanju Katalonije iz državnog uređenja Španije, protiv Pudžemona je pokrenut sudski postupak i izdat nalog za hapšenje.

Pudžemon i drugi su pobjegli u Belgiju i protiv njih su izdati evropski nalozi za hapšenje. Marta 2018. priveden je u Njemačkoj, pa pušten uz kauciju, a njemački sud je odlučio da ne može biti izručen Španiji zbog pobune.

Poslije odluke njemačkog suda Španija je jula 2018. godine odustala od evropskih naloga za hapšenje Pudžemona i drugih katalonskih zvaničnika u samoizgnanstvu. On je za poslanika u Evropskom parlamentu izabran 2019. u Španiji, a u martu 2021. Evropski parlament je izglasao ukidanje njegovog poslaničkog imuniteta.

Septembra 2021. godine objavljeno je da je policija uhapsila Pudžemona na Sardiniji, u Italiji, ali je pušten na slobodu. Evropski sud pravde vratio mu je poslanički imunitet u maju 2022. godine.

Pudžemon i njegovi saradnici se još uvijek nalaze u 8-godišnjem bjekstvu  od pravosudnih organa Španije. Katalonski parlament je u međuvremenu poništio odluku o samostalnosti.

ISTOK

 

CATEGORIES
Share This