Dvije decenije od kada je međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini nametnula zakon kojim je zabranila raspolaganje državnom imovinom, visoki predstavnik Kristijan Šmit tvrdi da je upravo ta zabrana prepreka investicijama i razvoju.
U izvještaju koji je uputio Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih naroda (UN), visoki predstavnik u BiH prvi put javno poziva na ublažavanje tog , kako bi spriječio prodaju i knjiženje imovine na entitetske i lokalne nivoe.
„Obzirom na to da mnogi investicioni i razvojni projekti uključuju državnu imovinu, prvenstveno poljoprivredno i šumsko zemljište, trenutna pravna situacija dovela je do ozbiljne pravne nesigurnosti, pa čak i blokade tih projekata“, naveo je u izvještaju.
Šmit je taj stav dodatno obrazložio tvrdnjom da je nerealno očekivati saglasnost predstavnika vlasti iz entiteta Republike Srpske za sveobuhvatno rješenje pitanja državne imovine, koje bi trebalo zamijeniti postojeći zakon.
BiH nema ni registar državne imovine. Jedini popis je onaj koji je OHR završio 2009. i u kome je 1.000 jedinica državne imovine u zemlji i inostrantvu, od čega je oko trećine vojna imovina.
Ne postoje ni zvanični podaci o tome koliko je imovine na protupravan način preknjiženo, prodano i zloupotrijebljeno.
Uslov za zatvaranje OHR-a
Rješavanje pitanja državne imovine nije samo tehnički zadatak – to je jedna od ključnih zadataka Bosna i Hercegovina i uvjet za ukidanje međunarodne supervizije i zatvaranje OHR-a.
Donošenju zakona protive se političari iz RS koji su nekoliko puta pokušali donijeti entitetske zakone kojim se regulira pitanje te imovine, a poništili su ih Ustavni sud BiH ili OHR.
Od tog stava ne odustaju, unatoč tome što je Ustavni sud BiH donio nekoliko odluka kojima je potvrđeno da samo država BiH može raspolagati državnom imovinom.
U izvještaju Savjetu bezbednosti UN-a, Šmit upozorava i da nije postignut nikakav napredak u rješavanju pitanja državne imovine, te da takva situacija stavlja one koji se pridržavaju pravila u nepovoljan položaj.
„To je naročito slučaj u Federaciji BiH gdje vlasti nastoje poštovati zabranu raspolaganja državnom imovinom i relevantne odluke Ustavnog suda BiH, dok vlasti RS nastavljaju da ih otvoreno krše“, naveo je.
Legalizacija postojećeg stanja?
Ekspert za pitanja državne imovine Muharem Cero smatra, pak, da Šmitov stav udaljava institucije BiH od donošenja vlastitog rješenja.
Neprihvatljivom smatra i njegovu opasku da nema političke volje iz RS za donošenje zakona.
„Udaljava nas gotovo kapitulacijski, posebno zato što se sve svodi na to da ne postoji politička volja u RS. Presude se ne tiču političke volje, nego njihovog provođenja. Šmit time, zapravo, pristaje na faktičko stanje na terenu koje je loše“, smatra Cero.
Proteklih godina u BiH zabilježeni su brojni slučajevi nezakonitog knjiženja državne imovine, te pokušaja entiteta ili opština da je prodaju ili prenamjene u građevinsko.
Unatoč zakonskoj zabrani i odlukama Ustavnog suda BiH, vlast u RS nastavlja prodavati državnu imovinu, tvrdeći da je vlasništvo tog entiteta.
Ustavni sud BiH oborio je nekoliko takvih pokušaja, kao i zakona tog entiteta koji se tiču državne imovine.
No, i propisi u Federaciji BiH omogućavali su praksu pretvaranja šuma u građevinsko zemljište, pa su na mjestu nekadašnjih šuma „nicali“ rudarski kopovi, kamenolomi i apartmanska naselja.
Iz Federacije BiH traže intervenciju OHR-a
Šmitov istup pred Savjetom bezbjednosti UN dolazi nakon zahtjeva vlasti u Federaciji BiH za rješavanjem pitanja državne imovine, uz upozorenja da su .
Šmit je naveo da je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić 12. septembra podnio OHR-u zvaničnu inicijativu za izmjene zabrane raspolaganja državnom imovinom.
Prijedlog koji je proteklih dana „procurio“ u medijima predviđa da iz zabrane raspolaganja bude izuzeta ona državna imovina koja je potrebna za izgradnju, održavanje i funkcionisanje javne infrastrukture.
Tim dokumentom, o kome za RSE nisu željeli govoriti ni u OHR-u ni u Vladi Federacije BiH, od zabrane bi bila izuzeta imovina potrebna za izgradnju cesta, željeznica, aerodroma, gasovoda, naftovoda i elektroenergetskih objekata.
Vlasnik imovine ostala bi država BiH, ali bi niži nivoi vlasti mogli mijenjati namjenu radi javnih projekata.
I ovo obraćanje OHR-u ponovno je otvorilo diskusiju o tome da li će visoki predstavnik iskoristiti bonske ovlasti i nametnuti rješenje.
Nurko Pobrić, penzionisani profesor ustavnog prava, u predloženoj izmjeni ne vidi ništa sporno, jer ona ne mijenja vlasništvo, nego omogućava korištenje imovine za javne svrhe.
„To bi bilo rješenje koje ne dira u vlasništvo, ali omogućava korištenje imovine za izgradnju putne mreže, energetskih i infrastrukturnih objekata. Suštinski se ne dira u pravni status državne imovine, ali se ona koristi. Najgore je kad nešto imate, a ne možete koristiti“, kazao je Pobrić.
On, međutim, upozorava da je nejasno da li bi se elektroenergetski objekti mogli graditi u privatnom vlasništvu, što bi moglo otvoriti prostor za zloupotrebe.
Otvaranje vrata za zloupotrebe
Ustavni sud BiH je do danas poništio nekoliko odluka entiteskih vlasti da prodaju ili pretvore državno zemljište u građevinsko, uz obrazloženje da se radi o državnoj imovini kojom entiteti nemaju pravo upravljati.
Među poništenim odlukama je i ona iz RS o prodaji državnog zemljišta na Jahorini.
Takođe, Ustavni sud BiH poništio je i odluku Vlade Federacije BiH, donesenu krajem 2023., koja je omogućila prenamjenu šumskog zemljišta za potrebe britanskog rudnika u Varešu. Radi se o odluci u kojoj OHR nije vidio ništa sporno, te je tvrdio da ne predstavlja kršenje Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom.
Istovremeno, rijetki su primjeri odnosa prema državnoj imovini, koji podrazumijeva .
Cero smatra da bi eventualno ublažavanje zabrane, o kojoj je Šmit govorio, moglo relativizovati presude Ustavnog suda BiH i otvoriti vrata daljnjim zloupotrebama.
„To je zamrzavanje stanja, bez obzira kakva su rješenja. Interesantno je da se poziva visokog predstavnika da ih nametne, a ne da budu donesena u Parlamentu BiH. Kao da svi bježe od presuda Ustavnog suda BiH kojima je rečeno da je prenamjena državne imovine vlasničko pravo i da se titular uvijek mora očitovati“, kaže on.
Zakon o državnoj imovini BiH – šta treba znati?
Iz Tužilaštva BiH su ranije za RSE naveli da imaju predmete koji se odnose na navode o nezakonitostima zbog knjiženja državne imovine, ali nisu naveli o kojim konkretno slučajevima se radi navodeći da su u fazi prijave ili istrage.
OHR je 2023. formirao radnu grupu eksperata, koja je trebala izrade preporuka za domaće vlasti, ali je rasformirana krajem prošle godine, bez objavljenih rezultata rada.
Parlamentu BiH je u oktobru prošle godine upućen Prijedlog zakona o državnoj imovini iz državnog Predsjedništva, no do danas se nije našao u proceduri.
Slobodna Evropa
