Sankcije SDS-u ograničavaju ustavnu slobodu građana na političko organizovanje i djelovanje

Direktno je ugrožavanje ustavnih prava i slobode građana na političko organizovanje i djelovanje ukoliko se jednoj političkoj organizaciji koju podržava oko 100 hiljada glasača u  BiH onemogući političko djelovanje i učešće na izborima. U konkretnom slučaju se radi o Srpskoj demokratskoj stranci (SDS) kojoj je pod obrazloženjem tzv. sankcija i stavljanja na „crnu listu“ onemogućeno učešće na lokalnim izborima ove godine.

Strah domaćih banaka i površnost tumačenja sankcija koje nameće američka organizacija OFAC i blokada računa političkoj jednoj organizaciji, u ovom slučaju SDS-u, u svakom slučaju mora biti rasvjetljena, jer se radi o presedanu koji ruši ljudska prava i slobode građana na političko organizovanje i djelovanje. To je u najmanju ruku razlog da se ova politička organizacija obrati nadležnim institucijama u BiH i traži zaštitu od ovakve vrste mjera, jer njene implikacije prevazilaze same razloge i obim sankcija, ali i ugrožavaju elementarne slobode građana.

Za preispitivanje je nakon 20 godina zbog čega se jedna takva mjera zadržava na snazi ukoliko se prestali svi relevantni razlozi za njeno donošenje, jer su oni navedeni pod optužbom za pružanja podrške i mreže licima optuženim za ratne zločine, prije svega prvom predsjedniku SDS Radovanu Karadžiću, a onda i komandantu Vojske RS generalu Ratku Mladiću. U međuvremenu su pomenuta lica i uhapšena i procesuirana, tako da postoji jasan pravni osnov za preispitivanje te odluke o kažnjavanju SDS. Ali, to je do volje onih koji su i donijelu tu odluku i uvijek je moguće da njena besmislenost bude obrazložena sporošću administracije koja uvijek stoji iza ovakvih procedura, odnosno složenog mehanizma odlučivanja u Stejt departmentu SAD koji i donosi takvu odluku.

Što je tiče same BiH i SDS ovdje je moguće da se pred domaćim institucijama, prije svega Ustavnim sudom BiH, ali i CIK-om BiH zatraži mehanizam zaštite od ovakve primjene sankcija, jer on negira daleko važniji spektar prava i volju građana, koja su zagarantovana Poveljom o ljudskim pravima i slobodama. Drugim riječima, moguće je i da sam OHR, odnosno Kancelarija visokog predstavnika koji je nametnuo zadnje izmjene Izbornog zakona, sa obavezujućom klauzulom o transakcijskom računu kao uslovu neke stranke za prijavu na izbore, iskoriguje istu odluku i onemogući ovakve oblike zloupotreba i nakaradnih tumačenja.

Valjda se i u SDS sjete da im je za ovu situaciju potreban dobar tim pravnih savjetnika, umjesto što slušamo konfuzne izjave njenog političkog rukovodstva koje se ponaša kao smušena „uvrijeđena snaša“, a njegov glavni politički oponent Milorad Dodik kao „zabrinuti drug“ u sankcijama.

ISTOK