Rekordan promet Banjalučke berze zahvaljujući zaduženjima Vlade Republike Srpske

Dok se nekome ne smrkne, drugom ne svane. Tako je otprilike bilo u slučaju banjalučke berze koja je ostvarila u prošloj godini promet od milijardu maraka i u odnosu na godinu ranije povećan je za čak 53 odsto. Zaslugu za to preuzima Vlada Republike Srpske koja je zadužila svoje građane na domaćem tržištu za 861 milion maraka. I dok se zaduženja povećavaju na račun građana, drugi kupe kajmak.

Republika Srpska je u prošloj godini na berzi emitovala deset obveznica ukupne vrijednosti 594.837.000 KM. Kamatne stope u javnim ponudama obveznica Republike Srpske kretale su se od 5,50 odsto do 6,10 odsto.

Pored toga, emitovani su i trezorski zapisi u vrijednosti od 266.817.940 KM kroz devet javnih ponuda, sa kamatnim stopama od 2,2 odsto do četiri odsto, što čini ukupna zaduženja na domaćem tržištu u iznosu od čak 861, 6 miliona maraka. Sve to je doprinijelo da banjalučka berza ostvari do sada najveći  promet od čak jednu milijardu i pet miliona maraka.

Rukovodstvo banjalučke berze, u izjavi za BN televiziju, priznaje da je taj rast konstantno povećan zbog zaduživanja Vlade Republike Srpske.

„Rastu prometa doprinijelo je najviše zaduživanje Vlade Republike Srpske, na tržištu hartija od vrijednosti. Republika Srpska se u prošloj godini na domaćem tržištu zadužila za 861 milion maraka. Tržište haritija od vrijednosti se pokazalo kao važan instrument za upravljanje javnim dugom. Putem korporativnih obveznica osam preduzeća je prikupilo oko 20 miliona maraka“, kaže Nebojša Vuković, rukovodilac Sektora za poslone operacije na Banjalučkoj berzi

Novinar Siniša Vukelić koji godinama redovno prati rad berzi u BiH objašnjava da pored toga što ih zadužuje preko svih granica, Vlada Republike Srpske građanima pravi i dodatni problem.

„Kada se vlast zadužuje na domaćem tržištu, to samo znači da je Vlada od svojih privrednika, od svojih osiguravajućih kuća, od fondova, banaka, uzela stotine miliona maraka, koji umjesto da završe investirani u privredu ili građanima kroz spoljne i stambene kredite, ona je to iskoristila da finansira svoje potrebe“, poručuje Vukelić.

Ekonomisti su složni u tvrdnji da promet jedne berze koji se svodi isključivo na transakcije hartijama od vrijednosti jedne Vlade, odnosno na zaduživanje, ne doprinosi poboljšanju i razvoju privrede u toj zemlji, a objašnjavaju i zašto je to tako.

„To da je najveći promet emitovanje hartija od vrijednosti Republike Srpske, odnosno zaduživanje javnog sektora, govori da berza ne mora ni postojati, jer ako je to jedino čemu će berza služi, možemo slobodno reći da mi nemamo tržište kapitala“, tvrdi Igor Gavran.

„Ja sam razgovarao sa direktorom jednog od tih fondova iz Kuala Lumpuru. Kod njih građani uopšte ne drže novac u bankama, nego ih ulažu u fondove koji preko berzi, koje su garant poštenog ulaganja, ulažu svoj novčani potencijal. Berza je jako dobra institucija, i menadžment nije tako loš, ali je problem što privreda, ne može da uđe u takve vrsta ulaganja“, objašnjava Zoran Pavlović.

Novinar Siniša Vukelić kaže da je jasno zašto je to tako –  „Banjalučka berza se nikada nije oporavila od pokušaja Vlade Milorada Dodika da uvuče češku elektroprivredu u RITE Gacko. To je srušilo tržište kapitala u RS. I evo sad vidimo poslije 15 – 16 godina da i dalje grca u tim problemima koji su izazvali talas nepovjerenja kod investitora.“

U Banjalučkoj berzi su svjesni problema tržišta kapitala u Republici Srpskoj, ali poručuju da su oni samo organizatori posla te da ne mogu uticati na to. Ali priznaju da postoji rješenje.

„Neophodno je raditi na razvoju tržišta kratkoročnih hartija od vrijednosti, i uključivati u sve to javna preduzeća. Na ovaj način bi se omogućilo poslovanje po povoljnijim uslovima, pogotovo za preduzeća za koje garantuje RS“, kaže Nebojša Vuković.

Kao što to obično biva, u Vladi Republike Srpske ne razmišljaju puno o posljedicama, već gase trenutne požare. S obzirom na ne tako dobra ekonomska predviđanja za ovu godinu, vlast je odlučila da opet potraži rješenja u zaduženjima. Plan je da, kako su pojasnili u Ministarstvu finansija, nađu strane kreditore, a ako to propadne, slamku spasa će očigledno potražiti na banjalučkoj berzi i tako joj pumpati novi promet na račun građana Republike Srpske.

(BN) Foto: Ilustracija