Piše: Vladimir Kovačević/Gerila info
Za zakon su glasali svi poslanici vladajuće koalicije okupljene oko Milorada Dodika. Protiv je bio jedino poslanik Socijalističke partije Srđan Todorović. Todorović je glasao protiv iako je član stranke na čijem čelu je Petar Đokić ministar rudarstva i energetike a kojeg aktivisti i građani koji se protive geološkim istraživanjima i otvaranju rudnika pominju kao jednog od najodgovornijih kada su ta istraživanja i eksploatacija rude u pitanju. Protiv su bili i poslanici opozicionih stranaka.
Prije toga, u maju, vladajuća većina je odbila da da podršku inicijatici i peticiji građana Lopara koji se protive istraživanjima i iskopavanju litijuma na Majevici.
“Bez ijednog objašnjenja odbijeni su svi amandmani opozicije, ministar se nije ni pojavio. Četrnaest poslanika opozicije bilo je za amandmane kojima se lokalnim zajednicama vraća pravo na odlučivanje o tome šta će se raditi u njihovim opštinama i gradovima“, rekla je nakon sjednice NSRS poslanik PDP Tanja Vukomanović.
Zagovornici centralizacije, kroz izmjene zakona, tvrde da će ova promjena dovesti do efikasnijeg i bržeg procesa odobravanja geoloških istraživanja. Prema njihovim riječima, centralizacija će omogućiti bolje koordinisanje aktivnosti, smanjiti birokratske prepreke i privući investitore koji će imati jasniji i brži put do odobrenja za istraživanja. Na ovaj način, tvrde oni, Republika Srpska može maksimalno iskoristiti svoje mineralne resurse i podstaći ekonomski razvoj.
Gerila info je u nekoliko navrata poisala o borbi građana, iz različitih lokalnih zajednica u Republici Srpskoj, protiv geoloških istraživanja na području njihovih opština. Ta istraživanja imaju za cilj otvaranje rudnika a što bi, strahuju mještani, dovelo do uništavanja sela i prirodne sredine u tim dijelovima Republike Srpske. Pisali smo i o tome kako, sasvim izvjesno, iza priče o rudarenju na teritoriji Republike Srpske stoji dogovor vlasti Republike Srpske i Srbije, odnosno Milorada Dodika i Aleksandra Vučića. Na naša pitanja o rudnicima u Bukovoj Kosi i Bistrici, selima na području prijedorske opštine, nikada nisu odgovorili iz kabineta Aleksandra Vučića i Milorada Dodika. Vučić je u cijeloj priči bitan jer postoje informacije o tome kako ljudi iz njegovog najbližeg okruženja stoje iza kopanja u Bistrici i namjere kopanja u Bukovoj Kosi. Ugalj iz Bistrice i ne samo iz Bistrice se odvozi u Srbiju. Zvanično iza kopanja u Bistrici i Bukovoj Kosi stoji odbornik SNSD-a u Tesliću Srđan Klječanin Rufi sa svojom firmom Drvo Export. Iz Drvo Exporta, takođe, nikada nisu odgovorili na pitanja Gerila info o njihovim aktivnostima u Bistrici i Bukovoj Kosi kao i o načinu dobijanja potrebnih dozvola od kojih su neke dobijene na sasvim sumnjiv način.
Zanimljivo je, u kontekstu priče o razvlašćivanju lokalnih zajednica kada su geološka istraživanja u pitanju, da je prijedorska skupština prvobitno bila protiv geoloških istraživanja i otvaranja rudnika ali da su odbornici u tom gradu, naknadno, promijenili mišljenje. Mještani Bukove Kose i Bistrice pretpostavljaju nakon pritisaka sa vrha.
Aktivnu borbu protiv najave otvaranja rudnika na planini Ozren vode i mještani te planine. Njihovi aktivisti su, zbog borbe protiv najava da na Ozrenu “nikne” rudnik, označeni kao izdajnici interesa Republike Srpske, trpe neprijatnosti na poslu, dobijaju otkaze, prijetnje a meta su napada različitih portaloida koji podržavaju namjeru stranih investitora.
“Zašto bi mi bježali od toga da iskoristimo te resurse? Naravno, ne smijemo ih koristiti da ugrožavamo ljude i da povređujemo ljude. To se ne smije desiti. Ali posmatrajte naša područja gdje su nekada vršena istraživanja pa gdje je razvijena rudarska proizvodnja. Na primjer Prijedor, na čemu je nastao Prijedor, pa na rudarskoj proizvodnji, na čemu je nastao Ugljevik?“, pitao je ministar Đokić u izjavi za Gerila info prije nekoliko mjeseci.
Slično je i na području opština Jezero, Mrkonjić Grad i Šipovo gdje su najveći zagovornici otvaranja rudnika predstavnici aktuelne vlasti, među njima načelnica Jezera, član SNSD, Snežana Ružičić.
Krajem juna ove godine, na Vidovdan, u Loznici održan je “Svelitijumski sabor” na kojem su građani tog dijela Srbije rekli ne iskopavanju litijuma u dolini Jadra. Na tom skupu rečeno je kako su zbog namjere vlasti, prije svega u Srbiji, da se kopa litijum ugroženi i Srbija i Bosna i Hercegovina. Upravo su Vučić i aktuelna predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić jedni od najvećih zagovornika kopanja litijuma u Srbiji. Vučić je prije nekoliko dana, gostujući na jednoj beogradskoj televiziji, rekao kako proteste protiv litijuma u Srbiji vode, između ostalih, i oni koji su podržavali usvajanje rezolucije u Srebrenici. Vučić je pomenuo aktiviste “Karton revolucije” koji se, između ostalog, bore protiv otvaranja rudnika na Majevici.
“Nikada ne komentarišemo laži koje o nama prosipaju režimski tabloidi i mediji koje niko inteligentan ne shvata ozbijno. Ali kada čovjek koji predstavlja instituciju Predsjednika Srbije počne te iste neistine ponavljati red je da odgovorimo. Karton revolucija je imala dva javna istupa kada je u pitanju rezolucija o Srebrenici. U prvom smo objasnili kako režimski političari namjrno dižu tenzije pričama o prošlosti dok je Srebrenica danas i u budućnosti mrtav grad. I drugi u kojem smo kazali kako izdajnička vlast u Bosni uz podršku vlasti iz Srbije odlučila iskoristiti rezoluciju kako bi se potisnula priča o rudniku litijuma na Majevici“, objavili su na FB stranici, aktivisti “Karton revolucije”.
Usvajanje novog zakona o geološkim istraživanjima, inače, izazvalo je brojne zabrinutosti među ekolozima i građanima zbog mogućih negativnih posljedica po životnu sredinu. Zakon omogućava povećanje dozvoljenih količina mineralnih sirovina koje se mogu eksploatisati tokom istraživanja, što, prema mišljenju stručnjaka, može dovesti do značajnog uništavanja prirodnih staništa i ekosistema.
Jedna od glavnih kritika odnosi se na povećanje dozvoljenih količina mineralnih sirovina koje se mogu eksploatisati tokom istraživanja. Prema novom zakonu, količina mineralnih sirovina kao što su kvarcni pijesak, opekarske gline, arhitektonski kamen i druge, značajno je povećana. Primjera radi, dozvoljena količina kvarcnog pijeska povećana je sa 200 m³ na 10.000 m³, što je, prema mišljenju ekologa, potpuno neodrživo i može imati katastrofalne posljedice po životnu sredinu.
Novi zakon takođe ukida obavezu nosioca prava na istraživanje da pribavi mišljenje nadležnog organa o potrebi prethodne procjene uticaja na životnu sredinu. Ova izmjena izazvala je velike kritike jer se na taj način omogućava sprovođenje istraživanja bez adekvatne procjene njihovog uticaja na životnu sredinu. Učesnici javnih rasprava naglasili su da je procjena uticaja ključna za zaštitu životne sredine i zdravlja ljudi, te da se njenim ukidanjem krše međunarodni i domaći propisi, uključujući Arhusku konvenciju i Zakon o zaštiti životne sredine.
