Društvo okovano sistemskim kriminalom i korupcijom

Dok armija mladih, visokoobrazovanih i neiskompromitovanih građana BiH čeka svoju šansu na tržištu rada, kod nas na ključnim pozicijama u pravosudnom i bezbjednosnom sektoru završavaju oni koji imaju, najblaže rečeno, sporne biografije.

Razlike gotovo i nema – slični primjeri se bilježe u ministarstvima, pravosudnim institucijama, policijskim agencijama, pa čak i obavještajnim strukturama.

Tako BiH danas ima ministra bezbjednosti iza brave, direktora Federalne uprave policije (FUP) pod istragom, doskorašnjeg drugog čovjeka Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), odnosno nekadašnjeg direktora Granične policije BiH u bjekstvu, suspendovanog predsjednika Suda BiH pred optužnicom i nekadašnjeg direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije OBA (BiH) pred suđenjem.

Jedan od svježijih slučajeva zabilježen je 26. decembra 2024. godine, kada je uhapšen aktuelni ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić, inače bivši direktor „Puteva Republike Srpske“, jer se sumnja da je to javno preduzeće oštećeno za milione maraka.

Samo četiri dana kasnije, Tužilaštvo BiH saopštilo je da je podiglo optužnicu protiv Osmana Mehmedagića Osmice, nekadašnjeg generalnog direktora OBA, a koja ga tereti da je od novembra 2019. godine do razrješenja ovu funkciju obavljao iako nije imao visoku stručnu spremu koja je zakonom propisana kao uslov za to, a Sud BiH je tu optužnicu potvrdio 8. januara.

Ista sudbina će, kako postoje tvrdnje, zadesiti i suspendovanog predsjednika Suda BiH Ranka Debevca, kojem se, kako je objavljeno još prije pola godine, sprema optužnica. Debevec je zbog sumnje u zloupotrebu položaja uhapšen tokom policijske akcije u decembru 2023. godine zajedno sa Mehmedagićem.

Pod istragom je i aktuelni direktor FUP-a Vahidin Munjić, koji je hapšen u akciji „Black Tie“, koju je sprovodilo Tužilaštvo BiH, a kasnije pušten na slobodu, ali je i dalje pod lupom tužilaca.

„Status osumnjičenog je nepromijenjen“, rečeno je za „Nezavisne novine“ iz Tužilaštva BiH, na naš upit koji se odnosi na Munjića.

Na slobodi je i bivši zamjenik direktora SIPA Zoran Galić, koji je bio i prvi čovjek Granične policije BiH. Tužilaštvo BiH sumnjiči Galića za organizovani kriminal, a on je 8. jula 2024. prešao granicu BiH i bjekstvom u Hrvatsku izbjegao hapšenje.

Advokat Aleksandar Jokić ističe da je ovo samo još jedan dokaz da je kod nas korupcija društveno vezivno tkivo i da je pravilo, a ne izuzetak.

„Sasvim je utemeljeno pomisliti da ako se ovako visoki zvaničnici i funkcioneri sumnjiče da su počinili ova krivična djela, da se isto ili slično može očekivati i od nižih nivoa vlasti. Zapravo, mi živimo u vremenu kada je postojanje korupcije javna stvar i niko se ne iznenađuje što ona postoji, nego je iznenađenje kad se neko zbog toga procesuira. Plašim se da pomislim šta bi neka nezavisna istraga pokazala o sprezi svih grana vlasti sa kriminalom i nekako imam osjećaj da mnogi priželjkuju da ove istrage ostanu na sada poznatim osumnjičenim licima“, kaže Jokić za „Nezavisne novine“.

Koliko je ovo opasna i opštepoznata pojava, svjedoče, dodaje Jokić, i tragedije u Jablanici, gdje je, kako kaže, direktna posljedica nezakonitog rada kamenoloma bila poplava u kojoj su građani naše zemlje izgubili živote, članove porodica, imovinu.

„To je trebalo da bude alarm za buđenje svih nas, ali smo mi odlučili da pritisnemo opciju ‘snooze’ i u nekom onirizmu nastavimo da ignorišemo stvarnost i ovaj problem“, poručuje Jokić.

Novinar Nebojša Tomašević kaže da, s obzirom na posljednje hapšenje ministra bezbjednosti BiH, kao i ranija hapšenja čelnika policijsko-pravosudnih agencija, slobodno možemo reći da je ova država doživjela krah pravosuđa.

„Ovo nije samo priča o korupciji, već o trulom sistemu koji funkcioniše na principu ‘Ko se više snađe, taj se bolje obogati’, dok za ‘običan’ narod, ljudska prava i pravdu niko ne haje. Frapantna je činjenica, koja treba sve nas da zabrine, to da su javne funkcije, koje se, nažalost, dijele po političkoj liniji, a ne po umijeću, znanju i poštenju, postale samo alat za bogaćenje pojedinaca i obezbjeđivanje resursa za političke stranke. Tome se mora stati u kraj, pa makar i narodskom neposlušnošću. Upitno je da li će naše generacije moći dočekati pravdu i sistem koji će raditi za običnog čovjeka, a ne za elite“, rekao je Tomašević za „Nezavisne novine“.

Nezavisne