Dodiku slijedi sudbina Pudždemona

Dodiku slijedi sudbina Pudždemona

Proces kroz koji je prošao katalonski lider Karlos Pudždemon može poslužiti kao analogija za način rješavanja sličnih kriza u EU, a kroz koji trenutno prolazi Milorad Dodik.

Nakon odluke Katalonskog parlamenta o autonomiji i izdvajanju Katalonije iz ustavnog uređenja Španije, pokrenut je sudski proces španskih vlasti protiv Pudždemona. Uslijedilo je njegovo bjekstvo i pozivanje na imunitet kao člana EU Parlamenta, ali nakon što su mu svi aduti izbijeni iz ruka, uslijedio je njegov progon po osnovama crvene potjernice Interpola, a na zahtjev Španije. Nakon višegodišnjeg bjekstva i izbjegavanja da se pojavi u Španiji, Parlament Katalonije je  bio prinuđen da poništi sopstvene odluke, a zauzvat je Pudždemonov progon privremeno prećutno zaustavljen. Koliko je poznato tu zabranu je prekršio samo jednom kada se u avgustu 2024., nakon 7 godina bjekstva, pojavio u Kataloniji i održao zapaljiv javni govor. To je izazvalo potpuni haos u Kataloniji, pa je sud aktivirao nalog za njegovo hapšenje.

U međuvremenu, nakon održanog govora, nestao je sa saradnicima sa scene. Iako se očekivalo da će prisustvovati sjednici katalonskog parlamenta, Pudždemon se tada nije pojavio u sali, a autonomna policija Katalonije, aktivirala je akciju „Kavez“ i uključila uređaje za praćenje, kako bi ga locirala.

– Katalonska policija planirala je da uhapsi Pudždemona prije plenarne sjednice. Pudždemonov navodni novi bijeg izazvao je čuđenje u samim policijskim snagama. Policija sumnja da putuje u bijelom automobilu i vjeruje da ga prati Žordi Turulj (Jordi Turull), njegov nekadašnji kolega iz separatističkog pokreta – pisao je tada španski list El Pais.

Dakle, bivši katalonski lider se pojavio u Barceloni, a dočekalo ga je 2.500 ljudi na ulazu parlamenta Katalonije. U svom govoru uputio je poruku svim Kataloncima.

– Sedam godina nas progone jer smo htjeli da slušamo glas naroda Katalonije. Prije mnogo godina, počela je ova vrlo oštra represija. Oni su stvorili atmosferu da je biti Katalonac sumnjiva stvar. Još uvijek smo ovdje. Ne znam kada ćemo se ponovo vidjeti. Kada se vidimo, možemo svi zajedno da uzviknemo riječi kojima ću i završiti govor: „Visca Catalunya lliure“ –  rekao je Pudždemon što u prevodu znači „Neka dugo živi slobodna Katalonija“.

Ipak, nakon toga se Pudždemon nije pojavljivao u javnosti i ova kratka epizoda suštinski ništa nije promijenila u njegovom statusu, kao ni u statusu Katalonije.

Refleksije „slučaja Pudždemon“ na Dodika

„Slučaj Pudždemon“ može da posluži kao model kojim evropske zemlje rješavaju slične političke krize. Milorad Dodik je trenutno u fazi raspisivanja slične potjernice Interpola i politički prostor za djelovanje mu se sve više zatvara. Dodatno se pojačavaju sankcije protiv njega od strane najvažnijih evropskih zemalja, Njemačke i Francuske, a izostala je i očekivana podrška od nove Trampove administracije kojoj je u fokusu ukrajinsko i palestinsko pitanje, tako da političkoj krizi u BiH nije posvećivana značajnija pažnja, izuzev što su iz Savjeta bezbjednosti i oficijelnih saopštenja iz Stejt Departmenta stigle za Dodika nepovoljne reakcije.

U takvoj situaciji je Dodik pokušao da internacionalizuje političku krizu odnosa u BiH, ali za sada bez uspjeha. Takođe je pokušao da se izbori za neku vrstu pregovaračkog statusa, ali ni na te zahtjeve nije dobio odgovor. Ono što dodatno problematizuje pitanje internacionalizacije jeste i šta bi iz eventualnih novih međunarodnih konferencija dobila RS koja i sada ima prilično autonoman status unutar BiH.

Kako trenutno stvari stoje, jedino što se Dodiku može ponuditi jeste sklanjanje iz političkog života u BiH u zamjenu za izostajanje bezbjednosno riskantnog proces hapšenja, ali koje nije isključeno kao zadnja opcija. Sličnu sudbinu bi mogli doživjeti i predsjednik Vlade RS Radovan Višković i predsjednik NSRS Nenad Stevandić. Iako neka vrsta izlazne varijante za njih dvojicu može da bude povlačenje i poništavanje spornih separatističkih  odluka i zakona u NSRS.

Dalje političke refleksije „slučaja Dodik“

Dodik je bez sumnje izabrao ulogu političke žrtve i njegova popularnost neće padati, iako će mu politički prostor za djelovanje biti potpuno zatvoren. Stranka SNSD koja je registrovana pod njegovim imenom će očigledno sačuvati taj oreol i pretrpiti određenu vrstu prekompozicije, a njena uloga će na nivou BiH biti značajnim dijelom umanjena. Ostaće njena politička dominacija u Republci Srpskoj u kojoj je većinski srpski narod, iako nespreman na radikalizaciju, ipak opredjeljen za nezavisnu Republiku Srpsku od BiH i eventualnu konfederaciju sa Srbijom, kao je to zamislio Dodik. Ta politička priča će još uvijek da traje, ali će se i svakim danom sudarati sa zidom političke volje ključnih svjetskih mentora na ovom prostoru.

Time će u značajnoj mjeri biti sužen prostor za neku vrstu političke alternative Dodiku i frustrirana i rascjepkana opozicija će morati da se u značajno većoj mjeri nametne kao alternativa, što joj za sada ne polazi za rukom. Pri tome će ovdašnjoj javnosti i glasačkom tijelu u RS morati naći način da objasni svoju politiku na nivou BiH, koju Dodik eksplicitno naziva izdajničkom, ne bez podrške te iste javnosti. Fokus opozicije na Dodika i kritiku njega lično, teško da će imati ikakve benefite za nju samu i ona se morala daleko više usmjeriti na izgradnju sopstvene alternative i rješenja za ovu ukupnu političku i ekonomsku situaciju, a da se javnosti nametne daleko jačom i osmišljenijom komunikacijom, što joj je najslabija strana.

Dakle, što se tiče Dodika njegova politička sudbina je izvjesno zapečaćena, a što se tiče političkih odnosa unutar BiH i RS, procesi će zavisiti od samih političkih aktera i njihove ubjedljivosti, kako i na koji način će se prezentovati u javnosti i pridobiti njenu naklonost. Za sada se u tom smislu neke značajnije promjene ne vide.

ISTOK

 

CATEGORIES
Share This